Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Gospina trava (Hypericum perforatum)

Gospina trava, Hypericum perforatumGospina trava (Hypericum perforatum) je višegodišnja, zeljasta i ljekovita biljka iz porodice kantariona (Hypericaceae).

 

Prirodno je rasprostranjena Europom i dijelovima Azije, a kao invazivna vrsta proširila se i na druge kontinente. Nalazimo je na livadama, šumskim čistinama, močvarnim terenima, zapuštenim zemljištima, u svijetlim šumama, uz putove, nasipe itd. Raste u skupinama ili pojedinačno.

Stabljika je čvrsta, uspravna, dvobridna i razgranata, visoka do 80 cm. Listovi su mali, nasuprotni i prekriveni uljnim žlijezdama koje izgledaju kao svijetle točkice. Cvjetovi su žuti i zajedno s pupoljcima tvore vršne cvatove. Čaška se sastoji od pet ušiljenih lapova, vjenčić od pet žutih latica. Kada se cvijet ili pupoljak zgnječe pod prstima, ostavljaju tamno crvene mrlje. Plod je tobolac sa sjemenkama. Biljka cvate od svibnja do rujna.

Gospina trava već se dugo koristi u ljekovite svrhe. Poznate su upotrebe gospine trave u liječenju ženskih oboljenja i mentalnih poremećaja, osobito depresije. Čaj od gospine trave djeluje kao antidepresiv i blagi sedativ, no za taj učinak treba ga koristiti duže vrijeme (najmanje nekoliko tjedana). Biljka se koristi i u liječenju urinarnih i dišnih puteva, kože, bubrežnih oboljenja, upalnih procesa, rana i opekotina i u niz drugih oboljenja. Skupljaju se cvjetovi i pupoljci ili vršni dijelovi biljke (15-20 cm) koji se vežu u snopiće i suše na prozračnom mjestu, u sjeni. Od suhih dijelova biljke priprema se čaj, kao i drugi preparati (ulje, tinktura). Okus biljke je gorak. Valja napomenuti da je u Republici Hrvatskoj biljka zakonom zaštićena.

Gospina trava, Hypericum perforatum

Za gospinu travu koriste se i nazivi trava sv. Ivana, bogorodičina trava, gospino zelje i drugi. Naziv ”trava sv. Ivana” biljka je dobila radi vremena cvatnje i skupljanja, a to je u lipnju, oko Ivanja. Prema jednoj od interpretacija, latinsko ime roda Hypericon potječe od grčkih riječi ‘hyper’ (iznad) i ‘eikon’ (slika), jer su se gospinom travom često ukrašavale slike svetaca (ikone), kao zaštita od zla.

 

Tekst: Mišo Rašan, fotogafije: Luka Hercigonja

O Autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenisima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

Podijelite ove stranice:
error

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *