Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Ljuskava potajnica – biljka parazit

Ljuskava potajnica, Lathraea squamariaLjuskava potajnica (Lathraea squamaria) jedna je od biljaka parazita koje susrećemo u našim listopadnim šumama, a cvate u proljeće.

 

U flori Hrvatske, ova parazitska biljka jedini je predstavnik roda Lathraea iz porodice strupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Osim imena ljuskava potajnica, postoje i drugi narodni nazivi: goropadnjača, grozničarka, ljuskara, ljuskovita grozničarka ili samo potajnica. Biljka je vidljiva za vrijeme cvatnje, a ostatak godine nalazi se skrivena pod zemljom.

Ljuskava potajnica je potpuni parazit. Parazitira na korijenju listopadnog drveća i grmlja poput bukve, hrasta, graba, brijesta i johe. Nema klorofila pomoću kojeg bi apsorbirala sunčevu svjetlost koja joj je potrebna za sintezu organskih tvari. Ima podzemnu stabljiku koja se haustorijima prihvaća za korijenje drvenastih biljaka. Na mjestu prihvaćanja za korijen domadara razvija debeli i mesnati Ijuskavi čvor iz kojeg izrastaju nadzemne cvatuće stabljike. Nadzemna cvatuća stabljika naraste i do 20 cm iznad razine tla.

Na podzemnoj stabljici smješteni su ljuskavi listovi cjelovitih rubova plojki, koji su u donjim dijelovima gušće razmješteni u odnosu na gornje. Listovi nemaju puči. Ispod epiderme je debeli sloj parenhima (osnovno biljno tkivo) u čijim stanicama je smještena pričuva škroba. Na donjoj strani lista smještene su pore koje stvaraju duboke šupljine u listu. Među stanicama koje oblikuju šupljine su dva tipa žljezdastih stanica. Te stanice luče proteolitičke enzime pa se neko vrijeme smatralo da je ljuskava potajnica mesožderka, tj. da jede kukce. Budući da u tim šupljinama nisu nikad pronađeni sitni životinjski organizmi, pretpostavlja se da je zadaća tih enzima odvraćanje mogućih predatora ispod površine tla. Jedan dio tih žlijezda sudjeluje poput hidatoda u izlučivanju viška vode iz tijela. Ljuskavi listovi nemaju klorofil, tako da ovaj parazit prehranom potpuno ovisi o svom domaćinu.

Ljuskava potajnica, Lathraea squamaria

Nadzemni izdanak sastoji se samo od proljetnog cvata u obliku grozda. Cvjetovi su dvospolni i sjedeći, bez cvjetne stapke. Svi su cvjetovi jednog cvata okrenuti na istu stranu. Čaška je u obliku zvona, cjevasti vjenčić ima dvije „usne“. Gornja usna je cjelovita i vrh joj nije kukuljičav, dok je donja usna cjelovita ili plitko 3-režnjevita i ravna. Prašnika ima 4 (2 duža i 2 kraća), obično ne vire iz vjenčića i smješteni su ispod gornje usne. Plodnica je jedna. Cvjetove oprašuju pčele, bumbari i drugi proljetni kukci. Cvjeta krajem ožujka te tijekom travnja i svibnja. Ljuskava potajnica cvate tek s 10 godina starosti.

Plod je glatki i jajoliki tobolac prepun sjemenki, dug oko 10 mm. Sjemenki ima mnoštvo, gotovo su kuglaste i duge 1-2 mm, crnkasto-smeđe. U rasprostranjivanju sjemenki sudjeluju mravi, koji se njima hrane. Sjemenke prokliju u dodiru s korijenom odgovarajućeg domaćina. Nakon cvatnje i sazrijevanja sjemenke nadzemni dijelovi umiru.

Neki narodi koristili su ljuskavu potajnicu u ljekovite svrhe. Navodno djeluje na opuštanje glatkih mišića te ima pozitivni učinak u liječenju epilepsije.

 

Tekst: Mišo Rašan, fotogafije: Luka Hercigonja

O Autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenisima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

Podijelite ove stranice:
error

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *