Žabnjak zlatica ili ledinjak (Ranunculus ficaria) je zeljasta biljka koja od svih žabnjaka prva cvate u rano proljeće.
Za povoljnih uvjeta na staništu naraste do 30 cm. Listovi su jednostavni, razlikuje se dobro peteljka i plojka. Plojka može biti različita oblika: srcolika, bubrežasta i duguljasta. Cvjetovi su dvospolni i imaju uglavnom tri lapa i nestalan broj zlatnožutih latica (8-12) čija boja s vremenom izbljeđuje. U središtu se nalazi mnoštvo tučaka i prašnika.
Cvjetove oprašuju kukci, uglavnom pčele, kornjaši, leptiri. U nedostatku kukaca može doći do samooplodnje unutar jednog cvijeta. Latice cvjetova su otvorene samo kad je sunčano. Navečer se latice sklapaju, kao i za vrijeme kiše i oblačnog vremena. Iz oplođenih cvjetova se razvija plod sa jednom sjemenkom koju rasprostranjuju mravi. Nakon cvatnje u pazušcima listova nastaju rasplodni pupovi bulbili pomoću kojih se većina žabnjaka nespolno razmnožava.
Žabnjak zlatica je učestala proljetnica na području skoro cijele Hrvatske. Uglavnom raste u nakupinama te prekriva često veće površine poput sjajnog žutozelenog tepiha. Preferira vlažna staništa uz potoke, rijeke i kanala te uz stajaće vode. Samoniklo raste čak i na sjenovitim područjima vlažnih šuma, parkova, šikara, voćnjaka i vrtova.
Korijen ima dosta škroba, a mladi listovi sadrže askorbinsku kiselinu. Cvjetne pupove su ljudi nekada koristili umjesto kapare. U hortikulturi su uzgojeni brojni hibridi s dvostrukim ocvijećem.
Kao ukrasna biljka preseljena je u Sjevernu Ameriku gdje se pretjerano rasprostranila i smatraju je invazivnom biljkom.
Zlatica (Ranunculus ficaria L.; Ficaria verna Huds.) je kritosjemenjača koja taksonomski porodici pripada žabnjaka (Ranunculaceae) koja je bogata vrstama. Najbliži srodnici porodice žabnjaka su lopoči, vučje stope i magnolije. Sve navedene porodice čine podrazred Magnoliidae. Magnoliidae su evolucijski izuzetno važne jer čine “osnovu” dvosupnica i jednosupnica.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
