Bodljasta tikvica (Echinocystis lobata) invazivna je penjačica koja svojim rastom ‘guši’ zavičajne vrste i predstavlja ozbiljnu prijetnju biološkoj raznolikosti.
Bodljasta tikvica ili divlji krastavac je jednogodišnja biljka penjačica iz porodice bundevi (Cucurbitaceae). Koncem 19. stoljeća namjerno je prenesena iz Sjeverne Amerike u botaničke vrtove Europe, iz kojih je ‘pobjegla’ u prirodna staništa. U Podravini uz rijeku Dravu prvi puta je zabilježena polovicom 20. stoljeća.
Izuzetno se dobro prilagodila i neprestano širi svoj areal. Heliofilna je penjačica gustog lisnatog sklopa te stvara zasjenu ostalim biljkama. Dolazi samo na vlažnim staništima. Zbog agresivnosti prema zavičajnim vrstama, bodljasta tikvica je proglašna invazivnom vrstom. Lokalno stanovništvo doista nije svjesno koliko štete zavičajnim vrstama zadaje ova biljka. Bodljasta tikvica je izuzetno ozbiljna prijetnja biološkoj raznolikosti.
U rano proljeće klijanjem sjemenke najprije se pojavljuje nadzemni izdanak s dva nasuprotna lista potpuno sličan krastavcu. Daljnjim rastom stabljika se penje po grmlju i drveću. Na povoljnom staništu stabljika može narasti do 10 m u dužinu tijekom vegetacijske sezone. Stabljika se na vrhu grana. Jednostavni listovi na stabljici su naizmjenični. Peteljke su duge, a plojke duboko razdijeljene na režnjeve šiljastih vrhova.
Cvjetovi su jednospolni, no biljka je jednodomna što znači da su na jednoj biljci prisutni i muški i ženski cvjetovi. Vjenčić se sastoji od 6 bijelih latica prekrivenih žljezdastim dlačicama. U muškom cvijetu je 5 prašnika, u ženskom 1 četverodjelna plodnica. Cvatnja je od lipnja do listopada, cvjetove oprašuju kukci. Plod je boba prekrivena trnovima u kojoj su 4 tamnosmeđe plosnate sjemenke eliptičnog oblika, duljine do 1.5 cm. Zrela boba prsne i sjemenke raznosi voda i životinje.
Listovi, zeljaste stabljike i sjemenke bodljaste tikvice sadrže bioaktivnu tvar kukurbitacin C (daje gorak okus krastavcima i tikvicam i ima protuupalna svojstva).
Bodljasta tikvica pojavljuje se kao korovna biljka i na poljoprivrednim površinama (osobito kukuruzište) i potencijalni je vektor virusa mozaika krastavca, koji je zabilježen i na rajčicama. Na obje povrtne biljke izaziva goleme štete. Oboljele biljke lako je prepoznati po šarenilu listova.
Tekst: Mišo Rašan, fotogafije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenisima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
