Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Batokljun – snagator među pticama

Batokljun je ptica koju ljudi viđaju najčešće za najhladnijih zima, kada ova ptica dolaze na hranilice. Tada možemo podrobnije osmotriti ovog ljepotana.

Batokljun je snažna ptica pjevica, djeluju jako, pomalo zdepasto. Po vrlo jakom kljunu vidimo da pripada u skupinu zebovki. Taj mu kljun služi za otvaranje tvrdih plodova i sjemenki. Takvu hranu drobi i snažnim viličnim mišićima koji mogu proizvesti silu koju stvara teret od 30 do 48 kg. Osim toga, hrani se i bobicama, pupoljcima i povremeno gusjenicama i kukcima. Mogu sažvakati i lišće masline. Često se hrane u grupama, naročito zimi.

Nije ga teško preponati. To je poprilično velika ptica, značajno veća od većine srodnica zeba i primjerice sjenica, naših najčešćih ptica. Naraste do između 16,5 i 18 cm, s rasponom krila od 29 do 33 cm i težinu između 48 i 62 g. Ženke su manje od mužjaka. Kljun je sive, metalne boje (svjetliji zimi nego ljeti), noge su kratke i ružičaste, rep je kratak, a oči su smeđe boje. Mužjaci imaju upadljivije perje od ženki. Glava je svijetlosmeđe boje, grlo crno, bočne strane vrata i leđa siva, krila tamnosmeđa, a trbuh sivkastosmeđ. Sredinom krila protežu se i tri linije, bijela, smeđa i plava.

Batokljun nastanjuje gotovo čitavu Europu, osim sjevera Skandinavije, sjevernu Afriku te Aziju istočno do Kamčatke i Japana. Opisano je šest podvrsta, od kojih nominalna nastanjuje veći dio Europe, a C. c. nigricans Ukrajinu, Kavkaz i Tursku. Gnijezdi se od travnja do kolovoza u starim šumama (osobito hrastovim) kao i u drugim staništima sa većim stablima, na primjer voćnjacima i parkovima.  Izvan sezone gniježđenja boravi u jatima na otvorenim staništima.

Saznajte kako ptice provode zimu

Europske gnjezdarice su djelomične selice pri čemu su sjeverne populacije migratorne, dok su južne češće sedentarne. Selidba traje od kraja kolovoza do početka prosinca te od veljače do travnja. Sele se uglavnom danju, rjeđe i noću, a glavni smjer selidbe je prema jugozapadu. Selidba je izraženija kod ženki i mladunaca. Zimuju u južnoj Europi, rjeđe i sjevernoj Africi. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica, preletnica i zimovalica.

Veći broj zimujućih ptica nađen je duž priobalja, a manji dio i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Prosječna udaljenost koju su te ptice prešle do Hrvatske je 650 km, dok su ptice iz Estonije i Švedske prešle udaljenost od 1 726, odnosno 1 714 km. Nalaz ptice prstenovane u studenom na Lošinju i nađene dva tjedna kasnije u Italiji, 214 km jugozapadno, pokazuje da neki batokljuni prelijeću Hrvatsku te zimuju u Italiji.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *