Crnka (Umbra krameri)

Crnka (Umbra krameri)

Foto: Akos Harka

Crnka (Umbra krameri) je tajnovita i rijetka vrsta naših mrtvica i rukavaca. Gubitkom tih staništa postala je vrlo rijetka i malo ljudi zna za nju. Unatoč tomu, ona je na popisu NATURA 2000 kao vrlo važna vrsta, a i endem je crnomorskog slijeva.

Crnka je manja, cilindrična riba koja naraste do 12 cm, a ne ističe se previše ni bojom ni oblikom. Smeđocrvene je boje na gornjem dijelu tijela, a svjetlije na trbuhu. Duž gornje polovice tijela ima žutosmeđu prugu. Također, posvuda su joj po tijelu tamne točke koje su po leđnoj i repnoj peraji nanizane u jednom redu. Leđna je peraja gotovo pravokutna zbog iste dužine svih šipčica, a leđna je zaobljena i jaka. Bočna je pruga slabo izražena.

Crnka je srodna sa štukom, što znači da dijele zajedničkog pretka. Štuka se razvila u isključivoga grabežljivca s izduženim tijelom, a u crnke je evolucija išla drugim putem. Skratilo joj se tijelo i prilagodilo životu na dnu u mirnim vodama. Najčešća je u mrtvicama i sporotekućim rukavcima u poplavnoj nizini rijeka, koji se plave svakih nekoliko godina.

To su mjesta s mnogo vodene vegetacije, sklona variranjima vode te zbog toga i ostalih čimbenika crnka podnosi kolebanja količine vode, temperature i kisika. Za nepovoljnih uvjeta guta zrak te se može ukopati u mulj i tako preživjeti. Takvi joj uvjeti daju kompetitivnu prednost pred drugim vrstama riba koje ne podnose takve ekstreme. Mala su usta prilagođena za sitniji plijen, a to su račići, ličinke kukaca i leteći kukci koji padnu na površinu vode. Crnka živi u malim jatima od 5 do 6 jedinki.

Pratite nas i na Instagramu i Facebooku!

U vrijeme razmnožavanja mužjak poprima svadbeno, sivozeleno ruho. Crnka se mrijesti u rano proljeće, kada voda dosegne temperaturu od 10 do 16 ºC. Ženka tada pravi gnijezdo na dnu od bilja ili samo malu jamicu u koje potom položi oko 2000 jaja žute do narančaste boje. Ne samo to već ih i čuva sve dok se ne izvale ličinke i razmile po vodi. Kako žive svega nekoliko godina, spolno se razmnožavaju već s godinu starosti.

Ovu vrstu nalazimo na samo nekoliko lokaliteta uz Dravu i Muri te na jednom lokalitetu uza Savu kraj Lonjskog polja. Osim nestanka staništa, crnku ugrožavaju i unesene vrste poput sunčanice, crnog somića i babuške koje su također prilagođene nepovoljnim stanišnim uvjetima, baš kao i ona.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...