Morske kozice su nezaobilazni dio mora, a često ih vidimo u plićaku oko naših nogu. Raznolikost kozica u Jadranu je velika.
Tekst i fotografije: Marinko Babić
Kozice (Natantia) su plivajući deseteronožni rakovi (Decapoda), s dobro razvijenim repom i repnom perajom. Ljuska između očiju im je produžena u rostrum (čeoni šiljak) koji strši prema naprijed. Kozice plivaju pomoću dobro razvijenih nogu za plivanje, a pri brzom pokretanju uvlače rep pod glavopršnjak (gornji dio tijela sastavljen od sraslih članaka glave i prsišta), što ih munjevito pokreće unatrag. Skelet im je mekan i slabo pigmentiran, pa su mnoge vrste gotovo prozirne. Neke vrste mogu mijenjati boju i tako se prilagoditi okolišu. Mužjaci su u pravilu manji od ženki. Kliješta su im mala i nerazvijena, tako da je njihovo glavno oružje brzo plivanje i prikrivanje.
Zelena mekušica (Hippolyte inermis)
Živi u livadama morskih cvjetnica na dubinama 1-50 m. Bojom i oblikom tijela prilagođena je listovima morskih trava, pa ju je vrlo teško uočiti. Noge su joj idealno prilagođene pridržavanju za dugačke listove na kojima obitava. Ženke narastu do 42 mm duljine.
Kozica iz posidonije (Palaemon xiphias)
Ima prozirno tijelo sivo zelene boje sa sitnim šarenim točkicama. Živi na morskom dnu obraslom morskim travama i algama do 30 metara dubine. Hrani se sitnim organizmima, algama i strvinama, naraste do 65 mm.
Kamena kozica (Palaemon elegans)
Tijelo joj je prozirno sa tamnosmeđim prugama. Ima jako izbočene oči i dugačke antene (1,5 dužine tijela). Zglobovi na nogama su žuto obojeni. Hrani se sitnim organizmima, algama i strvinama, naraste do 50 mm. Živi na stjenovitom dnu obraslom algama na dubinama 0-5 m. Vrlo je slična maloj kozici (Palaemon serratus) od koje se razlikuje po broju zubaca na rostrumu.
Jadranska kozica (Lysmata seticaudata)
Kozica je crvene boje sa bijelim vodoravnim prugama po tijelu. Živi među kamenjem na dubinama 1-30 m, može narasti do 35 mm dužine. Hrani sitnim organizmima, najčešće skidajući parazite sa tijela drugih morskih stanovnika. Čisti usnu šupljinu nekih riba, osobito murina. Ribe puštaju kozicu da se kreću njihovim ustima i pritom ih čiste od nametnika Akvaristi je rado drže u morskim akvarijima, gdje je korisna jer obavlja ulogu higijeničara.
Račić čistač (Periclimenes amethysteus)
Živi među lovkama različitih moruzgvi gdje je dobro zaštićen od neprijatelja. Najčešće je to mramorna vlasulja (Aiptasia mutabilis). Ima prozirno tijelo sa svijetlim trakama. Na gornjoj strani repa ima svojstvenu mrlju u obliku srca. Živi na dubinama 1-30 m, može narasti do 30 mm. Endem je Sredozemlja.
Prozirni račić čistač (Periclimenes aegylios)
Ima prozirno tijelo posuto modrim točkicama i svijetlo obrubljenim mrljama. Na repu ima veliku svojstvenu mrlju u oblika slova V. Živi u zajednici s moruzgvama, najčešće sa smeđom vlasuljom (Anemonia viridis). Endem je Sredozemlja, naraste do 30 mm.
Mala kozica (Palaemon serratus)
Ima prozirno tijelo sa uskim tigrastim prugama. Životni vijek joj je 3–5 godina, može narasti do 70 mm. Hrani se algama i sitnim beskralješnjacima. Živi na kamenitom dnu obraslom algama do 5 metara dubine. Vrlo je slična kamenoj kozici.
Roječe kozice (Leptomysis sp. )
Ove kozice nemaju kliješta i narastu svega do 10 mm. Žive u većim skupinama nalik rojevima. Najčešće se zadržavaju u blizini vlasulja među čijim lovkama nalaze sigurnost u slučaju opasnosti. Tijelo im je uglavnom prozirno, ponekad lagano obojeno crvenim ili smeđim pigmentom. Obitavaju na dubinama 2-30 m.
Hitroplovka (Plesionika narval)
Za ovu vrstu svojstven je vrlo dug crveni rostrum, dugačke antene i noge. Kozica je ružičaste boje sa uzdužnim crvenim i žuto-bijelim prugama. Može narasti do 10 cm. Svijetloplava jajašca ženka nosi na sebi. Živi na dubinama od svega nekoliko metara (najčešće u špiljama) pa sve do 400 m.
Antenska kozica (Stenopus spinosus)
Ima tri para vrlo dugih ticala. Boja kozice varira od žute do narančaste. Treći par nogu je povećan i produžen u kliješta. Na repnim perajama nalazi se tamna poprečna pruga. Može narasti do 10 cm. Obitava na dubinama 10 do 100 m, najčešće u polutamnim šupljinama.
Prozirna kozica (Periclimenes scriptus)
Kozica je gotovo potpuno prozirna što je čini teško uočljivom. Tijelo joj je mjestimično posuto sitnim bijelim i crvenim točkicama, a na gornjoj strani repa ima svojstvenu mrlju o obliku slova V. Najčešće se može naći među lovkama zlatne moruzgve Condylactis aurantiaca, obitava na dubinama do 40 m.
Trnasta kozica (Sicyonia carinata )
Ima dug rostrum i razmjerno kratke bijele antene s crvenkastim prstenima. Na prednjem paru nogu su mala kliješta. Kozica je ružičaste boje ili boje pijeska, na leđima ima trnaste izrasline. Dostigne veličinu od 4 cm. Živi na pješčanom dnu na dubinama 5-30 m. Aktivna je noću, a tijekom dana je uglavnom ukopana.
Processa sp.
Kozice iz roda Processa imaju kratak rostrum i velike modro-crvene oči postavljene na dugim stapkama. Imaju dugačke antene i mala kliješta. Uglavnom su prozirne s poprečnim ružičasto-crvenim mrljama. Obitavaju na dubinama 10-50 m, pretežno na pješčanom dnu među morskim travama i nakupinama kamenja. Dostižu veličinu do 5 cm. Kozica na slici vjerojatno pripada vrsti: zlatoglava kozica (Processa edulis)
Zanimljivosti
Dok sjedimo uz morsku obalu i noge držimo u plićaku, često osjetimo grickanje po nogama. Najčešće je to kamena kozica (Palaemon elegans) koja se hrani odumrlim stanicama naše kože.
Zahvaljujući snažnom repu i velikoj repnoj peraji, kozice se mogu strelovito kretati unatraške. To se dešava prebrzo za ljudsko oko pa nam se čini kao da se „teleportiraju“ s jednog na drugo mjesto.
IZVORI:
Milišić, N., Jadranski rakovi deseteronošci, Marjan tisak, Split, 2008.
Turk, T., Pod površinom Mediterana, Školska knjiga, Zagreb, 2011.
Zavodnik, D. i dr, Beskralješnjaci morskog dna Jadrana, Svjetlost, Sarajevo, 1997.
O autoru
