Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Mahovine – zeleni tepih šuma i rijeka

Čak i kada nemaju cvjetova, biljke očaravaju svojim listovima i stabljikama. Neke su biljke male, da jedva možemo vidjeti njihove listiće. Rastu na kamenju, na šumskon tlu. Sagnite se i pogledajte mahovine!

 

Mahovine se razlikuju od nama poznatih biljaka što nemaju prave stanične dijelove. Nemaju stablo, korijen i stabljike već umjesto njih imaju stabalce, listiće i korjenak. Takva biljka zove se steljka. Mahovine mogu cijelom površinom skupljati vodu dok u velikih biljaka to može samo korijen. Večina mahovina visoaka je svega nekoliko centimetara. Imaju mnogo malih listića. Jedna skupina mahovina pod nazivom jetrenjarke, liče više na alge. Podsjećaju na okruglaste zelene krpice koje nalazimo na kamenju. Izgledaju kao da pužu po podlozi.

 

Život u dvije faze

Mahovine su vrlo zanimljive jer imaju dvije faze u životu. Razmnožavaju se sporama poput gljiva i paprati, dok se ostale biljke razmnožavaju sjemenkama. Spora klija u malu biljkicu koja se naziva prokličica. Vrlo je jednostavna i niakd je ne bi ni zamijetili. Iz nje izraste tijelo mahovine. Zanimljivo je da u stanicama imaju samo jedan par kromosoma, dok mi ljudi i većina životija i i biljaka imamo dva para kromosoma. Na samom vrhu dstabalca nastanu muški i ženski rasplodno organi iz koji hnastanu rasplodna tjelešca. Na vrhu nastane potpuno nova biljka koju nazivamo toboloac, ovaj put s dva para kromosoma. Uopće se ne odvoji od ostatka mahovine. Žute je boje, dolje tanak nosač, a gore prošireno tjelešce gdje nastaju spore.

Mahovine se dijele na tri glavne skupine: jetrenke ili jetrenjarke (Marchantiidae), prave mahovine (Bryidae) i antocerotale (Antoceratidae). Danas je u svijetu poznato oko 20 000 različitih vrsta mahovina, a procjenjuje se da ih je u Hrvatskoj između 900 i 1200 vrsta.

 

Ljubitelji vlage

Mahovine nalazimo u cijelom nizu staništa. Nemaju velikih zahtjeva pa ponekad rastu gdje neke druge biljke ne mogu. Ne smata im mnogo vlage, sjena i hladnoća. Vrlo su česte uz duboke gorske potoke. Prekrivaju gole stijene, često na nedostupnim mjestima. Znaju biti vrlo guste u šumama, tvoreći ponekad prave mekane tepihe. Posebno vole bukove šume s kiselim tlom. „Vole“ praviti gdruštvo gljivama  na panjevima ili trulim stablima na tlu.

 

EPIFITI

Mahovine se „ne boje visine“ pa rasti i visoko na drveću. Česta je slika potpuno zelenih stabala duboko u kanjonina Gorskog kotara poput Zelenog vira ili Kamačnika. Prija im velika vlaga koja vlada uz svježe i hladne brzake. Tu pada mnogo kiše, a i magla je dugotrajna. Rijetki susjedi su im još samo lišajevi i  poneka paprat. U tropima su mahovine na drveću mnogo razvijenije. Ondje je hladno, ali toplo. Tu se zato guraju sa ostalim stanarima poput orhidejama i bromeljama. Mahovine su zapravo podloga na kojima rastu ostale biljke.

Vodene mahovine

Mahovine se dakle ne boje vode. Štoviše, neke od vrsta su zauvijek prešle ispod površine. Biraju brze, gorske potoke s mnogo kamenja na kojem mogu rasti. Ne nalazimo ih mnogo u stajaćim i toplim vodama. Dođi na rijeku Dobru i vidjet ćeš tamne sjene u plitkoj rijeci. To su guste, velike mahovine poput jastuka. S lakoćom odolijevaju struji rijeke po koju rafteri jedva mogu ukrotiti. Vodene mahovine su izvrsna staništa za mnoge vodene kukce i rakušce koji žive na dnu rijeka i potoka. Te biljčice ih spašavaju da ih ne donese voda, a pružaju im i zaklon od grabežljivaca.

 

Mahovine sedrotvorci

Vodene mahovine nisu samo ukras rijeka i potoka. One aktivno sudjeluju u stvaranju sedre, tvari koja je izgradila slapove Plitvičkih jezera i mnogih drugih rijeka popt Zrmanje. Vapnenac se hvata na biljčice, ubija ih, ali i ugrađuje u samog sebe. Mahovina postaje dio stijene koja je zato šupljikava.

CRETOVI

Mahovi tresetari su mahovine koje žive u mirnim stajaćim vodama, najčešće u Gorskom kotaru. Ta je voda kisela i malo drugih biljaka može tu živjeti. Te mahovine upijaju mnogo vode te su kao spužve. Kada odumru, ne trule zbog kisele vode te se talože jedne na druge u debelim slojevima. Tako nakom mnogo vremena nastaje vrsta ugljena zvana treset.

Podijelite ove stranice:
error

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *