Riječni sprudovi u lipnju ožive od crnobijelih, elegantnih ptica – crvenokljna čigra (Sterna hirundo) na gniježđenju.
Na nebu ove ptice bliješte bijelom bojom, ali se iz blizine vidi da je s gornje strane svijetlo srebrnkasta. Završeci su primarnih letnih pera crni, a rep je bijel i u letu širok. Na glavi ima prepoznatljivu crnu “kapu”, dugačak i šiljast narančastocrven kljun s crnim vrhom. Noge su crvene. Kao i sve čigre, i crvenokljuna je elegantna ptica. Lagano grabi dugim i ušiljenim krilima, a izvodi i vratolomije u zraku. Čigra lovi u letu te se obrušava na plijen u vodi, najčešće ribice, ali i rakove, kukce … Često prije zarona može lebdjeti i mjerkati plijen. Katkad mnogo ptica zna zajednički loviti jato riba.
Crvenokljune čigre na rijekama se gnijezde na otocima i sprudovima. Gnijezdo grade na golom šljunku, gdjekad između rijetkih biljaka. Iznova se od travnja vraćaju na stare kolonije, ali i nalaze nove kako nastaju sprudovi, a stari propadaju. Nakon dolaska s juga neko se vrijeme oporavljaju od puta te počinju s udvaranjem. Mužjak ženki donosi ribice, a zajedno i kopaju nekoliko udubljenja u šljunku za buduća gnijezda.
Saznajte i o ostalim čigrama u Hrvatskoj
Nakon parenja, odabiru jedno gnijezdo, oblažu ga grančicama i travkama te ženka u njega polaže 1 – 3 jaja. Oba roditelja sjede na jajima i kad se nakon 3 – 4 tjedna izlegu mladi, nose im ribice. Već poslije nekoliko dana mladi mogu izaći izvan gnijezda i skrivati se pri opasnosti, a mogu i plivati. Gniježđenje je vremenski dosta fleksibilno jer ovisi o vodostaju rijeke, a zbog toga je i povećana smrtnost zbog nagle poplave. Ako propadne prvo leglo dovoljno rano, krenut će s drugim. Često cijela godina propadne. Ujesen kreću na zimovanje na jug.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Mala čigra
Ova je vrsta u svijetu široko raširena po sjevernoj polutki. U Hrvatskoj se gnijezdi uz rijeke Savu i Dravu te na otočićima od Istre do srednje Dalmacije, a u južnoj je Dalmaciji rjeđa. Često je u kolonijama i malobrojna te vrlo rijetka mala čigra. Manja je, sa žutim kljunom i nogama. U Hrvatskoj je preostalo samo 45 – 70 parova, na Dravi, Savi te u priobalju.
2018. je proglašena godinom čigre.
O autoru
