Kornati su među najljepšim prizorima Jadranskog mora. Ondje se usred plavetnila sreću deseci otočića, velikih i mirnih uvala, čvrsti visoki strmci, surovost kamenjara, ali i šareno i bogato podmorje. Posuti poput žućkastih bisera usred sinjeg mora, Kornati su najgušća otočna skupina na Sredozemlju s oko 150 otoka, otočića i hridi na površini od 300 km2....
Foto: Marinko Babić Morski čovik, kako ga zovu u nas, sredozemna medvjedica (Monachus monachus) jedna je od najugroženijih morskih sisavaca te najrjeđi tuljan na svijetu. Izgledom podsjeća na druge tuljane. Mužjak naraste do 2,4 m i teži oko 300 kg, a ženke su malo manje. Ovisno o spolu i dobi, krzno im je crno do...
Stari hrvatski gradić Nin oduvijek je privlačio ljubitelje starina. Još je ilirsko pleme Liburno ovdje započelo tijek povijesti još prije tri tisuće godina, a kip Grgura Ninskog, crkva Sv. Nikole i Sv. Križa samo su dio iznimno bogate kulturne baštine. Usto, mirne pješčane plaže mame kupače, a ljekoviti mulj one kojima je potrebna zdravstvena njega....
Svjetski putnik širom toplih oceana i mora, glavata želva zalazi i u Jadran te je u nas najčešća vrsta morske kornjače. Glavata želva (Caretta caretta) je morska kornjača koja nalazimo u Jadranu. Dugačka je oko 90 cm i teži 135 kg, iako su nađeni primjerci i do gotovo tri metra te 450 kg. Od opasnosti koje...
Česta na stjenovitoj obali plitkog mora, moruzgva (Actinia equina) plijeni svojom crvenom bojom. Moruzgva je žarnjak iz skupine koralja. Za razliku od koralja, ona nije kolonijalna vrsta, već je jedan cjelobviti organizam. Kuglasta je oblika, promjera tijela do 75 mm. Površina joj je glatka i mekana, tamnocrvene boje. Ponekad je i zelena, smeđa ili narančasta. Ima...
Sa svojih osam krakova hobotnica (Octopus vulgaris) je vrstan lovac, a evolucija joj je podarila sposobnost mijenjanja boja, ali i veliku inteligenciju. Za razliku od većine drugih mekušaca, hobotnica nema čvrst oklop ili kućicu. Pripada glavonošcima (sa sipama i lignjama), jer glava joj je istodobno oslonac za stopalo te od nje polaze dugački i vrlo pokretljivi krakovi. Na...
Pag je drukčiji od većine velikih hrvatskih otoka. Izdvojen je od njih svojim bogatim flišnim naslagama, blatima i dubokim uvalama, te mjesečevom površinom strane otoka okrenute prema Velebitu i buri. Pag, otok soli i sira, jedan je od naših najvećih, ali i najraznolikijih otoka gdje nalazimo makiju, blata sa slatkom i bočatom vodom, solanama, prostrane...
Zmijastog oblika tijela, jegulja (Anguilla anguilla) spaja more i rijeke. Česta je u brudetima i sličnim delicijama, ali i ugrožena pregrađivanjem rijeka. Jegulju je lako prepoznati – tijelo joj je izduženo i zmijoliko. Leđna peraja započinje daleko iza prsne, rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja joj je čeljust dulja od gornje,...
Roneći po ravnom pjeskovitom dnu u priobalnim područjima, često nailazimo na školjku periska (Pinna nobilis). Periska je naš najveći školjkaš. U pličinama nalazimo primjerke visoke nekoliko desetaka centimetara, a u većim dubinama i prave divove dugačke do metra. Raste na dubinama 2 – 30 metara u cijelom našem obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica....
Telašćica je među najljepšim prizorima Jadranskog mora. Ondje se usred plavetnila sreću velika i mirna uvala, čvrsti visoki strmci, surovost kamenjara, ali i šareno i bogato podmorje. Telašćica je park prirode na južnom dijelu Dugog otoka, no geografski i reljefno dio je prirodne cjeline Kornata. Tu se krajnji južni dio Dugog otoka rascijepio u dva kraka,...
