Saznajte što je saharski pijesak, kako dolazi do Hrvatske i zašto ova pojava utječe na klimu, zdravlje i ekosustave diljem svijeta.
Kada se nebo iznenada zažuti, a automobili, balkoni i prozorske daske prekrije tanak sloj crvenkastog praha, znamo da nam je u goste stigao saharski pijesak. No što je točno ova pojava? Kako jedan od najsuših krajeva svijeta uspijeva redovito slati svoj „pozdrav“ do Hrvatske, pa čak i dalje – na drugi kraj planeta?
Pijesak iz pustinje na našem nebu
Sahara nije samo najveća topla pustinja na svijetu – ona je i veliki pošiljatelj atmosferskog materijala. Ogromne količine pijeska i prašine dižu se u zrak zahvaljujući jakim vjetrovima, najčešće iz područja sjeverne Afrike. Ti sitni čestici – promjera tek nekoliko mikrometara – mogu ostati lebdeći u atmosferi danima, čak tjednima, prije nego ih oblaci i kiša „isprate“ na tlo.
U Hrvatskoj saharski pijesak najčešće dolazi uz jugo, kada se nad Sredozemljem stvori ciklona koja povlači topli, vlažni zrak s jugoistoka. Tada nebo dobije karakterističnu sivkasto-žutu nijansu, a vidljivost može biti smanjena, gotovo kao u magli. Nakon kiše, sve površine ostaju prekrivene tankim slojem crvenkaste ili žute prašine.
Fenomen cijelog planeta
Iako nam se čini kao lokalna neugodnost, saharski pijesak je zapravo globalni fenomen. Svake godine vjetrovi iz Sahare podignu između 60 i 200 milijuna tona pijeska i rasprše ga diljem planeta.
🔸 U Brazil stiže preko Atlantika, gdje njegovi minerali hrane šume Amazone.
🔸 U Karibima, ta prašina djeluje i kao prirodni pesticid, smanjujući broj komaraca i patogena.
🔸 U Sjedinjenim Američkim Državama, saharski pijesak često dolazi sve do Floride i Teksasa.
🔸 U europskim zemljama, uključujući Hrvatsku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Njemačku, bilježimo redovite dolaske – najčešće u proljeće i jesen.
Zanimljivo je i da je sličan fenomen zabilježen i na drugim kontinentima: australske pustinje šalju crvenu prašinu prema Novom Zelandu, dok pustinja Gobi u Aziji povremeno “oboji” nebo nad Japanom i Korejom.
Utjecaji na prirodu i zdravlje
Saharski pijesak nije bezopasan – ali nije ni nužno štetan. Dok u većim koncentracijama može iritirati dišne puteve kod osjetljivih skupina, pijesak ujedno donosi i korisne minerale tlu i biljkama. Posebno je važan u morskim ekosustavima, gdje doprinosi produktivnosti fitoplanktona.
Za znanstvenike je ovaj pijesak i klimatski indikator – njegova količina i smjer kretanja mogu otkriti promjene u globalnim atmosferskim obrascima.
Pustinja koja ostavlja trag
Zahvaljujući modernim satelitima, danas možemo u stvarnom vremenu pratiti kretanje saharske prašine. Kad se podigne oblaka prašine, već za nekoliko dana znamo očekivati:
✅ Žuto nebo i slabiju vidljivost
✅ “Prljavu” kišu i sloj crvene prašine na autima
✅ Smanjenu količinu UV zraka jer čestice blokiraju sunčevu svjetlost
✅ Ponekad čak i blago povišene temperature
📊 Zanimljivosti
- Saharski pijesak godišnje prenese između 60 i 200 milijuna tona prašine diljem svijeta.
- U Amazonskoj prašumi, saharski pijesak je ključan izvor fosfora, hranjive tvari koja potiče rast biljaka.
- Tijekom 2020. godine, zabilježen je fenomen poznat kao “Godzilla” oblak pijeska, koji je prešao preko 5.000 kilometara Atlantskog oceana, dosegnuvši Karibe i Sjedinjene Američke Države.
🌍 Kad pustinja govori, cijeli planet sluša
Sahara je više od pustinje – ona je dinamičan dio Zemljine atmosfere. Kroz pijesak koji šalje u nebo, ona utječe na oceane, prašume, obalne gradove i planinske vrhove. I premda nas katkada iznenadi prljavom kišom ili sniženom vidljivošću, saharski pijesak nas podsjeća koliko smo svi povezani – od Doline Nila do Jadranske obale.
O autoru
