Osoliki pauk

Osoliki pauk

Osoliki pauk (Argiope bruennichi) jedan je od najčešćih i najljepših pauka u Hrvatskoj.

Osoliki pauk poznat je i po lijepim mrežama. Ovi pauci imaju žućkasti abdomen sa crnim i bijelim prugama pa ih relativno lako uočavamo u vegetaciji.

Osoliki pauk je srednje velik pauk, duguljastog tijela. Mužjak naraste do 4.5 mm, no ženke su mnogo veće, čak do 15mm. Razlika u veličini vezana je za reproduktivnu biologiju. Manji mužjaci lakše se neopaženo prikradu ženkama, bez da budu detektirani kao plijen. No, parenje je kod mužjaka vrlo opasno, jer je ženka kanibal i vrlo često pojede mužjaka. Mužjaci stoga čekaju da se ženka presvuče i time postane seksualno aktivna. Nakon presvlačenja ženka još uvijek ima mekane i bezopasne čeljusti (helicere) i tada je mužjak siguran za svoj život. Konkurencija među mužjacima za parenje je velika pa čekaju uz mreže da se ženka presvuče i tada hitaju prema njoj. Svojim vlastitim tijelom mužjaci se priljube uz partnericu te sprečavaju parenje ostalih suparnika i time osiguravaju potomstvo.

Nakon uspješnog parenja, ženka liježe jaja u svilenu kukuljicu koju postavlja na mrežu. Od 400 do 1400 jajašca izlježu se na jesen, a mladi izlaze iz kukuljice na proljeće. Kukuljice su često žrtve parazita, poput ose koja polaže jajašca u nju.

Osasti pauk, Argiope bruennichi, pauci

Oba spola ove vrste pletu okruglastu mrežu, s prepoznatljivim cik-cak uzorkom (svijetlom prugom) za koji se pretpostavlja da stabilizira mrežu. Pruge reflektiraju UV zračenje te možda služe kao mamac, a moguće je da su te pruge i upozorenje grabežljivcima ili samo usputnim prolaznicima, da ne potrgaju mrežu.

Plijen, najčešće leteći kukac (skakavaci, kornjaši, dvokrilci…) zapetlja se i zalijepi u mrežu, a osasti pauk ga brzo omota svilom i u njega uštrca otrov te probavne enzime. Kao i drugi pauci, sadrži otrov, no za ljude nije opasan i ugrist će tek u krajnjoj nuždi, no i tada nema ozbiljnih posljedica.

Osoliki pauk radi mrežu rano ujutro ili kasno navečer i za to mu treba kojih sat vremena. Mreže gradi najčešće u visokoj travi iznad tla. Nalazimo ga stoga po travnjacima, ali i šikarama, mjestimično zna biti jako čest.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...