Močvarna potočnica (Myosotis scorpioides) sa svojim je svijetloplavim cvjetićima šareni pratilac vlažnih staništa kao što su obale rijeka.
Močvarna potočnica je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice oštrolista (Boraginaceae). To je biljka koja jednako dobro uspijeva na svim vlažnim tlima (glina, pijesak, ilovača), različite pH vrijednosti – od blago kiselih do neutralnih i lužnatih. Močvarna potočnica pojavljuje se u zajednici s drugim biljkama u močvarama, ribnjacima, uz obale kanala, rijeka i potoka. Ova biljka će lako preživjeti ukoliko je cijela uronjena u vodu za vrijeme poplave. Obitava na osunčanim mjestima. Zbog lijepih plavih cvjetova močvarnu potočnicu kao i druge vrste roda potočnica (Myosotis) ljudi uzgajaju za ukrasno cvijeće. U hortikulturi je otporna na bolesti i insekte i iziskuje mnogo vode.
Zimu preživljava pomoću vodoravno položenog podanka. U proljeće iz podanka bogatog pričuvom hrane izrasta uspravna zeljasta stabljika prekrivena dlakama. Stabljika je razgranata i okrugla na poprečnom presjeku. Iz donjeg dijela stabljike izrastaju listovi s peteljkom skupljeni u rozetu. Gornji listovi na stabljici nemaju peteljke. Plojke su duguljaste, imaju cjeloviti rub i dlakave su s obje strane. Listovi su međusobno nasuprotni i naizmjenični.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Na vrhu stabljike izrastaju cvjetovi grupirani u cvat. Pojedinačni su cvjetovi pentamerni. Ocvjeće je od 5 lapova i 5 plavih latica. Prašnici su srasli s ocvjećem i ima ih 5, plodnica je građena od 2 plodna lista. Cvatnja ovisi o geografskoj širini odnosno klimatskim uvjetima; kod nas cvate krajem travnja pa sve do prvih mrazeva u jesen. Oprašivanje obavljaju kukci, najčešće pčele, ose, leptiri te još poneki dvokrilci. Zgodno je napomenuti kako neki predstavnici roda potočnica odmah nakon oprašivanja mijenjaju boju cvijeta. To je signal kukcima da je cvijet već oprašen. Iz oprašenih cvjetova razvijaju se plodovi.
Latinski naziv roda Myosotis potječe iz starogrčkog. Mys znači miš, a ous (gen. otos) u prijevodu znači uho; dlakave plojke listova pojedinih vrsta podsjećaju na mišje uho.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
