Životinje ne trebamo vidjeti da bi ih prepoznali. Tragovi koje ostavljaju u zemlji ili snijegu dobar su indkator o kojoj se vrsti radi.
Jesen i zima nije baš najljepše doba sa snijegom ili kad ga nema s puno blata i vlage pod tmurnim nebom. Ali ovo je najbolje doma za tragati životinje. Bilo da pada snijeg ili je zemlja mokra od kiše, u njima će ostati tragovi životinja koje su tu prolazile. Iako se na prvi pogled čine svi isti, svaka od njih ima drukčiji oblik i raspored te veličinu na temelju toga možemo prepoznati ne samo vrstu, već kako brzo su trčale, čak i spol. Najbolje je pogledati tragove u svježem i mokrom snijegu ili mekom blatu koje vjerno čuva obris stopala.
Pratite nas na Instagramu i Facebooku
No, prije svega treba znati građu njihovih nogu. Dvopapkari poput jelena, srna i divljih svinja doslovno hodaju na vrhovima dva prsta koji su jako produženi i dakako očvrsnut s dva rožnata papka. To im je dalo brzinu u galopu i skakanju. Zato u tragovima razaznajemo dva papka, lijevi i desni koji su pri dnu širi i zaobljeniji da bi se prema vrhu sužavali. Najveći su svakako u jelena, dugački i do 9 cm. Sličan oblik imaju srne, ali su tragovi manji i vitkiji. Tragovi divlje svinje su veličinom tek nešto manji od jelena, ali se kod njih vidi još dvije točke iza traga papka – a to su zakržljali ostaci ostalih prstiju koji su kod nje nisko na nozi, dok su ono u jelena i srna visoko pa ne stvaraju utisak. Jelen često hoda tako da stražnjim nogama gazi po prednjim tragovima. Raspored tragova je različit, ovisno da li jeleni i srne hodaju, kasaju ili galopiraju. Iskusan tragač može analizom tragova saznati i spol, dob, čak i da li je životinje umorna ili bolesna.
Ostali sisavci zadržali su većinu svojih prstiju, ponekad imaju četiri umjesto pet. To lako možemo vidjeti ako pogledamo šape naših mačaka ili pasa. Na prstima i tabanima imaju mekane jastučiće kojim lakše hodaju, ali im je peta visoko podignuta te ne dotiče tlo pa je i površina traga manja. Mačji tragovi su gotovo okrugli s otiscima jastučića prstiju te središnjim jastučićem. Kad se šulja, mačka ostavlja tragove jako blizu jedni drugima. Kada kasa, tragovi joj se gotovo potpuno poklapaju pa su u ravnoj liniji. Pasji tragovi su dosta slični, ali su više ovalni. Slični psu su i vučji te od lisice. Teško ćeš čuti macu dok se prikrada, jer uvlači nokte dok hoda pa se ni ne vide na tragu. Psa već bolje čujemo na glatkoj površini poput parketa jer stružu njihovi nokti koji se i vide na tragu.
Zec nema jastučića pa je izduženo i dosta ušiljeno stopalo prekriveno gustim dlakama koje sprečavaju proklizavanje. Zec ima vrlo karakteristično raspored tragova, jer skakuće, a ne hoda ili trči: stoga su dva veća traga od stražnjih nogu paralelna, a dva manja od prednjih nogu jedna iza druge, odnosno s njima kako je doskočio. Zec aktivno traži hranu pa su mu tragovi šire na sve strane po snježnoj livadi i možemo ih dugo pratiti. Navečer se zec vraća u svoje skrovište, ali ne direktno – često kruži oko njega i onda naglo i nepredviđeno skoči na stranu prema skrovištu. Time zbunjuje mogućeg pratitelja.
Jež hoda po cijelom stopalu pa su mu tragovi izduženi. Vjeverica ne silazi često na tlo, ali ponekad traži skrivene zalihe oraha ili pa tada ostavlja za sobom vrlo izdužene tragove, a vidi se da hoda i po peti. Čvrsti pandže s kojima se tako dobro penje po drveću također se lijepo vide. Trag medvjeda čest je u planinama zimi, a prepoznajemo ga po veličini, pet jakih prstiju i cijelo stapalo s nekoliko jastučića!slični, ali dosta manji su tragovi jazavca.
Miševi, voluharice i ostali sitni glodavci ostavljaju dakako i sitne tragove, a često se vidi linija od njihova repića. Oni hodaju cijelim stopalom pa su im tragovi izduženi i jasno se vide prsti. Neke vrste poput voluharica rade i otvorene tunele (udubljene staze) u tlu po kojima se kreću. Vidru i dabra na riječnim obalama lako raspoznajemo po debelom repu koji se vuče za njima, između tragova nogu. Tu su česte i ptice koje gacaju po obali. Oni u čaplji su veliki čak i do 15 cm, s tri prsta okrenutih naprijed, a jednim nazad. Tako dugački prsti služe im da ne propadaju u meko blato. Slične tragove ima roda. Guske, patke, labudovi imaju plivajuće kožice koje se lako raspoznaju u blatu ili snijegu.
O autoru
