Glavata patka (Aythya ferina) prepoznatljiva je ronilica naših jezera, s kestenjastom glavom i crvenim očima. Saznajte gdje živi, čime se hrani i kako gnijezdi.
Glavata patka (Aythya ferina) jedna je od najprepoznatljivijih pataka Europe — vitka, skladna i nepogrešiva zahvaljujući upečatljivoj crvenkastoj glavi. U Hrvatskoj je redovita gnijezdarica i još češća zimi, kada se na naša jezera slijevaju brojna sjeverna jata.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda glavata patka?
Mužjak je uistinu impresivan: glava mu je toplo kestenjasto-crvena, oči vatreno crvene, a tijelo elegantno sivkasto s duboko tamnijim prsima. Kada pluta mirnom površinom, kontrast ovih boja izgleda gotovo grafički — kao da je patka izašla iz preciznog slikarskog poteza. Taj upečatljiv izgled čini ga jednom od najljepših vodenih ptica naših jezera.
Ženka je suzdržanija, ali nimalo manje profinjena. Njezino perje prelijeva se u toplim smeđim tonovima, s diskretno tamnijom kapom koja ističe oči. Na plitkoj vodi djeluje mekše, decentnije, ali i dalje nosi onaj tipični zaobljeni profil glave po kojem je vrsta dobila ime. Taj oblik glave daje joj miran, gotovo blago meditativan izraz, prepoznatljiv i na većoj udaljenosti.
🌿 Gdje živi glavata patka?
Glavata patka najradije bira eutrofna jezera, spore rijeke, mirnije riječne rukavce i široke vodene površine bogate trskom, lopočem i potopljenim biljem. Ovakva staništa nude obilje hrane, ali i prirodnu zaštitu od grabežljivaca. Posebno joj odgovaraju mozaici otvorene vode i guste vegetacije, gdje se može lako skloniti, hraniti i sigurno kretati. Važan joj je i mir, pa najčešće izbjegava jako posjećene ili intenzivno uznemiravane vodene površine.
🥚 Gniježđenje
Gnijezdo smješta duboko u gustu obalnu vegetaciju, često u trsku ili šaš, tik uz samu vodu. Građeno je od suhih stabljika i obloženo mekim paperjem koje ženka čupa sa svog tijela. Obično polaže 7–10 jaja, a inkubacija traje oko četiri tjedna.
Zanimljivo je da se glavata patka ponekad koristi gnijezdnim parazitizmom — ženka ubacuje poneko jaje u gnijezdo druge patke, povećavajući tako šanse da barem dio mladih preživi. Mladunci su, kao kod većine ronaca, prekocijalni: čim se izlegu, odmah prate majku i vrlo rano počinju sami tražiti hranu.
🐟 Prehrana
Kao pravi pripadnik patka ronilica, glavata patka se hrani ponajviše potopljenim biljem, ali će rado posegnuti i za sjemenkama, mekim puževima, ličinkama i drugim vodenim beskralješnjacima. Hranu pronalazi roneći, pri čemu pokazuje iznenađujuću agilnost i snagu — snažne noge i prilagođeno tijelo omogućuju joj da ostane pod vodom dovoljno dugo da pretraži dno i potopljene biljke.
Tijekom zime povećava udio biljne hrane, dok u proljeće i ljeto, kada treba više energije, poseže za bogatijim životinjskim organizmima.
Glavata patka je pravi ronilac. Za razliku od plivarica poput
divlje patke, koje se hrane na površini, glavata patka zaranja duboko i hranu
traži pod vodom – koristeći snažne noge i kompaktno tijelo prilagođeno ronjenju.
👉 Saznajte više o patkama u Hrvatskoj.
Selidbe
Glavata patka je selica. Sjeverna populacija zimu provodi u južnijoj Europi, pa se u Hrvatskoj brojnost značajno poveća tijekom hladnijih mjeseci. Često se okuplja u velika, dinamična jata koja neprestano mijenjaju položaj na vodi.
Ponašanje
Glavata patka na vodi djeluje mirno i stabilno, ali čim zaroni pretvara se u agilnog istraživača. Snažnim nogama gura se prema dnu, gdje precizno skuplja potopljeno bilje i sitne životinje. Često roni u kratkim, brzim intervalima, pa se čini kao da neprestano izranja na drugom mjestu — što daje dojam živahnog, dinamičnog stada.
U većim skupinama pokazuje zanimljivu društvenu hijerarhiju: mužjaci se drže u labavim formacijama, dok ženke s mladima biraju mirnije, zaklonjene uvale. Unatoč relativnoj tišini, u sezoni parenja postaje osjetno aktivnija i energičnija.
🕊 Let
U letu je glavata patka iznenađujuće brza i ravna, s krilima koja proizvode prepoznatljivo fijukanje. To je zvuk koji je često čujemo prije nego što patke ugledamo — tanak, zategnut šum koji se širi iznad vode.
Let joj je odlučan, gotovo streličast: krila su relativno uska, a tijelo kompaktno, što joj omogućava da na dužim migracijama prelazi velike udaljenosti bez pretjeranog trošenja energije.
🔊 Glasanje
Glavata patka nije naročito glasna, ali mužjaci imaju karakteristično, prigušeno „krrr“ koje koriste u udvaranju i komunikaciji unutar jata. Ženke se oglašavaju tišim, nazalnim zvukovima, najčešće u blizini gnijezda ili kada vode mlade. U usporedbi s površinskim patkama, cijela vrsta je znatno tiša i suptilnija.
🔎 Zanimljivosti
- Mužjakove crvene oči jedan su od najupečatljivijih detalja u svijetu europskih pataka.
- U letu se čuje karakteristično „fijukanje” krila.
- Vrsta je globalno u opadanju zbog gubitka staništa i onečišćenja, pa je važno pratiti njene populacije.
O autoru
