Močvarna smeđa žaba (Rana arvalis) jedna je od stanara naših vlažnih često poplavnih šuma. Za parenja mužjaci ove vrste žabe poplave.
Rjeđa od ostalih vrsta smeđih žaba, močvarna smeđa žaba slična je izgleda i načina života. To je žaba čvrste građe, duljine do 8 cm. Stražnje su joj noge snažne i znatno duže od prednjih te može daleko skočiti. Oči imaju vodoravnu zjenicu. Glatka joj je koža sivkasta, žućkasta ili smeđa s tamnim uzorkom, a trbuh je najčešće svijetao i bez mrlja. Istaknuta je tamnosmeđa maska preko svakog oka. U rano proljeće, međutim, mužjaci se potpuno transformiraju – posve poplave. Što je boja intenzivnija, to će više ženki baciti oko na mužjaka, čime će on osigurati potomstvo. Nakon buđenja, kao i druge žabe kreću put obližnjih šumskih lokava i bara da bi se mrijestile.
Mužjaci tada u zborovima “pjevanjem” zovu ženke, a zvuk dolazi iz vode kao ispuštanje zraka iz potopljene boce. Kad stignu ženke, mužjaci ih zagrle i čvrsto pritisnu posebnim palčanim žuljevima. Ženka polaže 500 – 3000 jaja, a mužjak ih osjemenjuje. Siva do crnkasta jaja u početku su na dnu, a kasnije isplutaju te se vide kao krupne, kuglaste želatinozne nakupine.
Nakon parenja jaja se razvijaju u punoglavce, koji se pomalo razvijaju u male žabice, a odrasli odlaze u svoje stanište. To su najčešće otvorene poplavne šume i travnjaci, močvare i polja nižih područja. Ima ih u Turopolju, Lonjskom polju, Podravini… Močvarne smeđe žabe hrane se puževima, mravima, kornjašima, gujavicama, stonogama, gusjenicama, ličinkama muha i drugim beskralježnjacima. Aktivne su noću, kao i većina drugih žaba.
O autoru
