Čiopa (Apus apus) je brza gradska ptica prepoznatljiva po reskom pištanju. Česta u jadranskim starim gradovima, gotovo cijeli život provodi u zraku.
Čiopa (Apus apus) je brza, vitka i neuhvatljiva ptica čiji je reski “sriiip” postao soundtrack ljetnih večeri u gotovo svim našim gradovima. Kad se digne vrućina, a kamene ulice počnu žariti, iznad krovova već se vrte njihovi munjeviti krugovi, kao mali komadi neba koji su se pretvorili u čistu energiju.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Izgled
Čiopa je na prvi pogled jednostavna — gotovo potpuno tamna, s dugim srpastim krilima i sitnim tijelom koje djeluje kao da je stvoreno samo za jedan zadatak: letjeti bez prestanka. Za razliku od lastavica, nema bijelih oznaka; sve na njoj je svedeno, profinjeno i funkcionalno.
U zraku izgleda kao strijela koja reže nebo. Na tlu je gotovo nikad nećemo vidjeti – njezine su noge kratke, a život se odvija visoko iznad naših glava.
Čiope u Hrvatskoj — tri vrste
Uz najčešću čiopu (Apus apus), u Hrvatskoj žive još dvije srodne vrste: bijela čiopa (Apus melba) — velika, snažna i odozdo potpuno bijela, najčešća u planinskim krajevima; te smeđa čiopa (Apus pallidus) — svjetlija i toplije smeđa, vrlo slična običnoj čiopi, često se pojavljuje u istim jatima.
Gdje živi?
Čiopa je iznimno prilagodljiva vrsta koja traži visoke strukture za gniježđenje. Zato je obožavaju:
- Prirodne litice, psoebice strmce, npr. Kornati ili Telašćica
- stari jadranski gradovi s kamenim kućama i dubokim fugama
- gradske jezgre s visokim zgradama
- zvonici, tvrđave, crkve i sve što pruža pukotinu u koju se može uvući
Najčešće je susrećemo od ravničarskih gradova pa sve do obalnih povijesnih jezgra poput Dubrovnika, Šibenika ili Zadra, gdje njezino zvonko pištanje daje onaj mediteranski ritam ljeta koji svi osjećamo, ali rijetko osvijestimo.
Glas i ponašanje
Njezin glas je visoko, resko pištanje — oštar ton koji se brzo prepoznaje i koji najavljuje da je ljeto stiglo. Često leti u grupama koje se utrkuju kroz ulice, spuštaju se nisko, pa se naglo penju. Taj prizor je jedna od najljepših ljetnih scena u našim gradovima.
Čiopa u letu jede, pije, pa čak i spava. Tek u gnijezdo ulazi da nahrani mlade — sve ostalo radi u zraku.
Gniježđenje
U gradovima gnijezdi u pukotinama zgrada, pod krovovima i u skrovitim šupljinama. Ne gradi klasično gnijezdo; koristi vlakana, perje i prašinu koju skupi u letu, spajajući je slinom u laganu strukturu.
Par polaže 2–3 jaja, a mlade hrane kukcima ulovljenim u brzom letu. Tijekom lošeg vremena mladi mogu ući u stanje torpora – privremeno “štedljivo” stanje koje im pomaže preživjeti kad roditelji ne mogu letjeti zbog kiše.
Zanimljivosti
- Čiopa je jedna od najbržih ptica na svijetu; u ravnom letu prelazi 110 km/h.
- Može provesti više od 10 mjeseci u zraku bez slijetanja.
- Simbol je starih jadranskih gradova, jednako kao zvuk mora i miris borova.
- Njezino pištanje mnogi doživljavaju kao romantičan, gotovo erotičan zvuk ljeta – kratko, prodorno, neodoljivo.
O autoru
