Bjelica je jedna od naših najduljih zmija, a voli se penjati po drveću. Ona je i simbol medicinarstva i farmacije.
Vitka, okretna i brza, bjelica (Zamenis longissimus, zovu je još i Eskulapova zmija) jedna je od najvećih zmija Europe i čest stanovnik sunčanih kamenjara, rubova šuma i starih zidova u Hrvatskoj. Iako na prvi pogled može izazvati nelagodu zbog svoje dužine i brzih pokreta, riječ je o potpuno neotrovnoj i korisnoj zmiji koja igra važnu ulogu u ekosustavu – pomaže u kontroli broja glodavaca i kukaca.
Posebno je poznata po svojoj izvrsnoj sposobnosti penjanja – često je možete vidjeti kako klizi uz grane drveća ili zidove, tražeći zaklon ili plijen. Unatoč svojoj impozantnoj pojavi, bjelica je plašljiva i izbjegava ljude, pa je susreti s njom rijetko kad razlog za paniku.
Kako izgleda bjelica?
Bjelica je velika zmija i može dosegntui čak čak 220 centimetara, no obično naraste do 150 centimetara. Smeđe je boje tijela no, može biti i sivkasta ili maslinastosmeđa, a često ima i male bijele mrlje na krajevima ljusaka. Na trbuhu je svijetložuta ili bijela.
Mladunci se razlikuju od odraslih jedinki po svijetloj mrlji iza glave i više nizova tamnih točkica po tijelu, pa ih možeo zamijeniti za ribarice, ali i bjelouške zbog svijetlih mrlja iza glave. Glava je tipičnog izgleda zmija neotrovnica iz porodice Colubridae, a zjenice su okrugle.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Gdje živi bjelica?
Bjelica nalazimo po čitavoj kontinentalnoj Hrvatskoj te na nekim otocima poput Cresa, Raba, Hvara, Brača, Mljeta, Paga.Vrlo česta zmija, može je se naći na svim nadmorskim visinama. Aktivna je tijekom dana i noći, a osim što se kreće po tlu, vješt je penjač pa je se može naći na granama stabala kako se sunča ili na zidovima kuća. Zna biti agresivna ako je ulovljena i ima jaki ugriz, no to nije opasno, jer nije otrovnica. Voli suha staništa, šume, grmoliku vegetaciju, rubove polja i oranica, suhozide, kamenite obale te čak i naslage sijena, a zna ući i naselja i u kuće u potrazi za hranom.
Čime se hrani bjelica?
Bjelica je aktivni grabežljivac i važna karika u ekosustavu. Odrasle jedinke najčešće love male sisavce poput miševa, voluharica i mladih štakora, a ponekad se hrane i pticama ili ptićima iz gnijezda.
Mlade bjelice, koje su još premale za veće plijenove, najčešće love guštere i druge sitne životinje koje mogu svladati.
Veći plijen zmija zadavi obavijanjem tijela, dok se manji plijen jednostavno uguši tijekom gutanja – obično ga zmija počinje gutati od glave, kako bi udovi i perje ili dlaka lakše prošli kroz jednjak.
Saznajmo više o ostalim zmijama Hrvatske!
Razmnožavanje bjelice
Tijekom sezone parenja mužjaci mogu preći do dva kilometra da bi došli do ženki koje osvajaju “hrvanjem” s ostalim mužjacima. Parenje se odvija između svibnja i lipnja, a lijeganje jaja odvija se tijekom srpnja. Ženka izliježe između pet i 12 jaja na trulom drveću, vlažnom tlu ili ispod kamenja. Životni joj je vijek između 25 i 30 godina.
Zanimljivosti o bjelici
- Zmija koja liječi?
Bjelica se kroz povijest poistovjećivala s božanstvom zdravlja – rimskim bogom Eskulapom (grč. Asklepije). Njegov štap s isprepletenom zmijom simbolizirao je iscjeljenje i mudrost, a upravo je bjelica bila inspiracija za taj prizor. Danas je Eskulapov štap globalni simbol medicine i farmacije. - Jedna od najdužih europskih zmija
Odrasla bjelica može narasti do dva metra, što je čini jednom od najvećih zmija Europe – unatoč tome, nije opasna za ljude! - Vrhunski penjač
Bjelica se može penjati uz zidove, drveće pa čak i krovove, što je čini jednom od najokretnijih zmija Europe. Zbog toga je često viđena u starim suhozidima, napuštenim kućama i oko gospodarskih objekata. - Koristan susjed
U blizini ljudi, bjelica se često nastanjuje tamo gdje ima puno glodavaca, pa je zapravo prirodan saveznik u borbi protiv štetnika.
Literatura: Hyla
O autoru
