Proljetni drijemovac (Leucojum vernum) rana je proljetnica bijelih zvonastih cvjetova. Saznajte kako izgleda, gdje raste i kada cvate.
Proljetni drijemovac je jedna od najranijih proljetnica naših šuma. Ovaj vjesnik proljeća se obično pojavljuje kasnije u odnosu na visibabe pa je vjerojatno zbog toga nazvan drijemovac. Još mora malo drijemati dok su drugi vjesnici proljeća naveliko aktivni. Možda je baš dobio prema uvijek „pognutom“ cvijetu koji kao da drijema. Često se naziva i zvončić ili zvonček.
Proljetni drijemovac je biljka proljetnica
Cvate vrlo rano i najavljuje buđenje prirode. Ako želiš, možeš više pročitati o proljetnicama ovdje: Proljetnice u Hrvatskoj .
Kako izgleda proljetni drijemovac?
Proljetni drijemovac je višegodišnja biljka iz porodice sunovrata. Zimu preživljava uz pomoć podzemne stabljike u obliku lukovice. Nadzemna stabljika je tanka i zeljasta te kao listovi izrasta iz podzemne lukovice. Listovi su zelene boje, linealni (uski i duguljasti).
Tijekom kratke vegetacijske sezone listovi moraju prikupit dovoljno organske tvari za cvatnju i za preživljavanje biljke van njene vegetacijske sezone. Tu pričuvu organske tvari pohranjuje u lukovici. Na vrhu zeljaste stabljike se razvije uglavnom jedan cvijet, samo ponekad dva. Cvjetne stapke izrastaju iz članka na stabljici. Sličan ljetni drijemovac ima više cvijetova.
Po čemu se razlikuje od proljetnog drijemovca
Najjednostavnija razlika je u vremenu cvatnje i broju cvjetova. Proljetni drijemovac obično cvate ranije i najčešće nosi jedan cvijet po stapci, dok ljetni drijemovac cvate kasnije i češće razvija više visećih cvjetova na istoj stapci. Također je često robusniji i viši.
Obje vrste pripadaju istom rodu i dijele onu prepoznatljivu kombinaciju bijele boje, viseće forme i zelenih oznaka, ali ljetni drijemovac u cvatnji obično djeluje bogatije i gracioznije.
Cvijet
Cvijet je dvospolan, ima šest žutih prašnika kružno poredanih, u sredini između njih je smješten bijeli tučak žute njuške. Lapovi su reducirani. Cvijet ima šest latica, tri vanjske i tri unutrašnje. Latice su slobodne, bijele su boje sa žutom ili zelenom mrljom pri vršku ovisno o podvrsti.
Žute mrlje ima Leucojum vernum var. carpathicum, dakle na našim prostorima autori su zabilježili karpatski varijetet. Zelene mrlje na laticama pristne su u Leucojum vernum var. vernum. Oprašivanje obavljaju kukci. Iz oplođenog cvijeta nastaju plodovi u obliku tobolca s tri zasebna odjeljka. Sjemenke raznose mravi.
Gdje i kada raste?
Cvjeta već potkraj veljače i tijekom ožujka, a vrijeme cvatnje uvelike ovisi o meteorološkim prilikama, osobito o temperaturi i količini vlage u tlu. U toplijim i blažim zimama može se pojaviti i vrlo rano, kao jedan od prvih vjesnika novoga vegetacijskog ciklusa. Proljetni drijemovac tipična je proljetnica vlažnih šuma, poplavnih staništa i svježih livada, a u Hrvatskoj je najčešći na prostoru panonske Hrvatske te u Gorskom kotaru. Ondje često raste u skupinama i u vrijeme cvatnje može stvarati vrlo dojmljive, gotovo bijele tepihe na šumskom tlu.
Cvate već koncem veljače i tijekom užujka, što ovisi naravno o meteorološkim prilikama. Proljetni drijemovac je proljetnica vlažnih šuma i livada na prostoru panonske Hrvatske te Gorskog kotara.
U Hrvatskoj dolazi i ljetni drijemovac (Leucojum aestivum) koji cvate nešto kasnije, a vezan je više za poplavne šume.
Drijemovac u vašem vrtu?
Razmnožavanje je moguće lukovicama i sjemenkama. Kad ih se jednom zasadi drijemovci se dalje razmnožavaju sami lukovicama. Za uzgoj im odgovara jako vlažno tlo. Proljetni i ljetni drijemovac sadrže velike količine alkaloida galantamina, naročito lukovice. Stoga proljetni drijemovac se smatra otrovnom biljkom.
Tekst: Mišo Rašan,
O autoru
