Foto: Zeynel Cebeci
Među liticama često leprša brgljez kamenjar (Sitta neumayer). Čest je u planinama s mnogo stijena, a Hrvatska je zapadna granica njegova areala.
Sličan je brgljezu, no jednoličniji je i svjetliji, posebice na trbuhu. Također, nema bijelu boju na repu. S dužinom tijela od 13,5 cm građom je i perjem vrlo sličan brgljezu. Ima kratak rep te jake noge i kljun na relativno velikoj glavi. S gornje je strane tamnosiv, s dugačkom tamnom prugom od kljuna, iznad očiju i sve do leđa. Vrat i trbuh su mu bijeli. Nema razlike u spolovima, a mladunci su zagasitijih boja.
Nalazimo ga uza sunčane vapnenačke stijene, na liticama ili strmim obroncima. Voli malo grmlja okolo. Najviše boravi uz tlo i stijene, a zimi često na grmlju ili drveću gdje traži hranu. Ljeti se hrani najviše kukcima, a ujesen i zimi ponajviše sjemenjem te puževima. Katkad zna uloviti kukca u letu. Brgljez kamenjar teritorijalna je vrsta.
Gniježđenje počinje potkraj travnja. Poslije parenja gradi gnijezdo oblika boce od blata, bobica, dijelova kukaca, perja, dlake itd. Najčešće ga smještaju u pukotine stijena ili ispod kakva stjenovita prevjesa, zaštićenog od kiše. Unutrašnjost je ispunjena mekšim materijalom, a ulaz je uzak. Ženka polaže 8 – 10 jaja i potom se sljedećih 15 – 18 dana sama brine za jaja. Ovu stanaricu nalazimo duž obale od primorskih obronaka sjevernog Velebita do juga Dalmacije. Hrvatska je na zapadnom rubu rasprostranjenosti brgljeza kamenjara koji se proteže sve do Bliskog istoka.
O autoru
