Jastreb je strah je i trepet ptica u šumama. Gotovo nečujno leti između krošnji drveća i kad se pojavi pred žrtvom, već je kasno.
Jastreb (Accipiter gentilis), poznat i kao šumski lovac, jedna je od najelegantnijih i najmoćnijih grabljivica hrvatskih šuma. Sa svojim oštrim pogledom, brzim letom i iznenadnim napadima iz zasjede, pravi je simbol snage i preciznosti u svijetu ptica. Ova ptica grabljivica pripada porodici jastrebova (Accipitridae), a u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta.
Najčešće ga možemo vidjeti kako leti nisko između stabala, prateći plijen koji pokušava iznenaditi munjevitim zamasima krila. Snažan, ali graciozan, jastreb je vrhunski predátor šumskih ekosustava i važan pokazatelj njihova zdravlja.
Saznajte više o pticama Hrvatske
Kako izgleda jastreb?
Jastreb je građen za spretan i brz let među drvećem, stoga ima relativno kratka, ali široka krila. Dugačkim repom može naglo skretati i mijenjati smjer leta, što je vrlo važno među granama i još brzo letjeti, a to mu je važno u lovu. Iako nije brz kao sokol, može se eksplozivno i kratko obrušiti brzinom od 60 km/h. Aktivan let izmjenjuje s jedrenjem.
To je srednje velika grabljivica, a ženke su veće od mužjaka. To je neobično za sisavce i mnoge kralježnjake, ali ne i za ptice grabljivice, posebice one koje love druge ptice. Raširenih krila one dosežu 110 – 125 cm, a mužjaci samo 90 – 105 cm. S gornje su strane plavosivi, a s donje sivi ili bijeli s prugama. Rep im je također isprugan. Glava im je tamnija, s bijelom prugom iznad očiju.
Katkad se mužjaci mogu zamijeniti s kopcem, sličnom vrstom. Kobac je dosta manji, ženka doseže raspon krila do 70 cm. Lovi sjenice, vrapce, kosove i miševe.
Čime se hrani jastreb?
Jastreb je pravi grabežljivac te se hrani svime što može uloviti, ponajviše pticama i sisavcima. Lovi životinje uglavnom manje od sebe poput drozdova, golubova i vjeverica, ali katkad i veće, poput zeca ili teže patke. Jastreb je razvio raznolike tehnike lova. Može letjeti nisko da iznenadi nesmotrene životinje.
Osim aktivnog lova, zna u granju čekati plijen u zasjedi. Kad plijen poput vjeverice zamakne u duplju, pokušava ga jakim pandžama iščeprkati van. Plijen trga na komadiće. Katkad ga zna ostaviti za kasnije između grana. Svaki par lovi na svojem teritoriju koji brani od ostalih jastrebova.
Gdje živi jastreb?
Jastrebov su životni prostor za lov i podizanje mladunaca šume, ali i granični prostori s travnjacima, poljima, močvarama… Kad god mogu, biraju staru šumu s visokim stablima.
Jastreb je ptica šumskih krajolika, ali nije ograničen samo na guste krošnje. Njegov životni prostor obuhvaća velike šume, osobito one stare, s visokim stablima gdje može gnijezditi i imati dobar pregled nad okolinom. No, pravi lovac poput jastreba ne zadržava se samo u šumi — često zalijeće i na rubove šuma, travnjake, polja i močvare, gdje lakše pronalazi plijen.
Najviše mu odgovaraju mješovite i bjelogorične šume s dovoljno otvorenih prostora za let i lov. Gnijezda gradi visoko u krošnjama, na zaklonjenim mjestima koja mu omogućuju mir i sigurnost za podizanje mladunaca.
U Hrvatskoj jastreb obitava u gotovo svim većim šumskim područjima: od Gorske Hrvatske i Like, preko Slavonije, pa sve do brdovitih dijelova Dalmacije. Ta široka rasprostranjenost svjedoči o njegovoj izvrsnoj prilagodljivosti i važnoj ulozi u prirodnim ekosustavima.
Razmnožavanje
Jedino doba kada se ove ptice mogu lakše uočiti početak je sezone parenja u rano proljeće. Tada izvode spektakularne letove udvaranja, pritom glasno klikćući. Stariji parovi samo potvrđuju doživotnu vezu. U svibnju i lipnju ženka nese 2 – 4 jaja na veliko, čvrsto gnijezdo od granja, kore, iglica i lišća. Sljedećih mjesec dana leži na njima dok se mladi ne izlegu i potom se brine o njima idućih malo više od mjesec dana. Na gnijezdu je većinom ženka, ali mužjak zato prehranjuje i nju i mlade. Gladni ptići vrlo su glasni i traže hranu zviždanjem. Pošto polete, u roditeljskom teritoriju ostaju još godinu dana, a onda postaju seksualno zreli te ih roditelji protjeraju da sami sebi nađu novi teritorij.
O autoru
