Stršljen (Vespa crabro) vrsta je letećeg kukca srodna osama, čak je i slične crno-žute obojenosti, ali je mnogo veći i agresivniji. On je strah i trepet mnogim drugim kukcima koje hvata u brzom letu jakim usnim čeljustima.
Stršljen je veliki kukac koji naraste između 18 i 25 mm dok matica doseže i do 35 mm. Često s nekoliko metara čujemo njegovo zujanje koje nam daje straha, a tako reagiraju i velike životinje poput konja.
Stršljen je veliki lovac na kukce i bez problema će ugrabiti pčelu ili osu. Na žalost pčelara, pčele lovi najčešće pred samim ulazom u košnicu. No, stršljen nije mesojed već kao i druge ose plijen donosi svojim ličinkama. Ulovljenu pčelu prije toga nosi do prvog zaklona, isiše joj nektar, a mišiće sažvače, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrani svoj pomladak. Kaže se da jedan stršljen može boriti s dvjestotinjak pčela. Odrasli stršljen hrani se slatkim sokovima biljaka i voća, baš kao odrasle ose.
Stršljenjake možemo naći u prirodi u prirodnim šupljinama poput rupama u stablima, ali i u ljudskim građevinama, npr. pod strehom, pod krovovima i slično. Strešljenjake grade od nekoliko katova saća, stanicama okrenutim prema dolje. Sve to omotaju s više listova poput papira tankim, sažvakanim drvetom. Svake godine u proljeće, oplođena ženka koja je prezimila u skloništu, gradi novo gnijezdo i nikada ne useljava u staro, prošlogodišnje.
Stršljen je socijalan kukac koji kao i pčele brani svoje potomstvo i ako se čovjek previše približi, stršljen ga može ubosti. Zbog njegove veličine, žalac prodire dublje, a kemijske tvari uzrokuju jaču bol, no sam otrov nije tako jak kao primjerice u osa. Općenito je preuveličana opasnost od njegova otrova pa se često netočno kaže da može ubiti i konja. Također, on je relativno manje agresivan od osa. Jedino alergičari na pčelinji otrov mogu imati veliku opasnost, ali to se odnosi i na ose i pčele.
O autoru
