Zima je težak dio godine za mnoge životinje. Nema hrane, niske su temperature, no svejedno preživljavaju. Pogledajmo kako.
Božić je prošao, a i došla je i nova godina. Bijeli pokrivač prekrio je planine, a hladnoća stisnula i nizine. Drveće spava, lišće je davno odlepršalo s grana. Dio životinja spasio se od smrzavanja odlaskom na jug. Druge duboko spavaju zimski san negdje u brlogu zavijene suhom travom. Ali što je s ostalima? Pogledaj malo snijeg i primijetit ćeš da je često prepun tragova malih nožica, šapa, kandži…Mnogi zimu moraju preživjeti aktivno i moraju nešto naći za jelo!
Rode sada uživaju na toplom afričkom suncu, no nisu sve ptice otišle na jug. Stanarice moraju preživjeti kako znaju i umiju. Mnoge ptice stoga traže smrznute sjemenke, preostale od jeseni. Vrane i gačci u gradovima traže ljudske otpatke. Šojke i vjeverice se pouzdaju u skrivene zalihe hrane još od jeseni. Sovama i pticama grabljivicama nema druge nego loviti i dalje male životinje, unatoč snježnom pokrivaču. Nekoliko vrsta malih ptica sjenica skupljaju se u zajednička jata i tako krstare šumom. Mnogo parova očiju lakše će naći hranu nego samo jedan. Da bi pomogao pticama stanaricama, ostavi im sjemenke ili još bolje loj i brzo će se skupiti mnoštvo malih pernatih letača.
Kolikog god to čovjekove zvučalo, neke ptice ovdje dolaze na zimovanje. To nisu prave selice jer one samo traže još nezaleđena jezera i rijeke. Kako je na sjeveru Europe hladnije, tako one idu sve južnije kako ih tjera led. Kod nas tako dođe na tisuće pataka, gusaka i ostalih ptica ovisnih o vodi. posebno je to spektakularno na Vranskom jezeru kada se zna naći nekoliko stotina tisuća liski pataka i ostalih zimovalica. Znanstvenici se u siječnju dobro zabundaju i odlaze na teren da bi ih brojili. Koordiniranim akcijama obično jedan vikend prate kretanje brojnosti ptica svake godine.
Glodavci također ne spavaju iako nisu aktivni kao u toplo doba. Ti mali sisavci skriveni su duboko u toplim podzemnim jazbinama, sa zalihama sjemenki koje su marljivo skupljali u jesen. Moraju ipak izlaziti na površinu da bi nadopunili smočnicu. I tada je to kritičan trenutak jer ih gladne oči sova i ptica grabežljivaca vrebaju posvuda. Neki glodavci rade tunele u snijegu tako da ih grabežljivci teže uočavaju. Miševi pak često ulaze u kuće gdje je toplije i ima hrane.
Divljač isto tako provodi zimu aktivno. Divlje svinje, jeleni i srne obilaze šume, livade i polja, brsteći pupove i tražeći ostatke jesenskog obilja. Kad nema ništa drugo, gule koru s drveća. Kako kora u ovo doba suha, teško ju je oguliti pa ostaju ostaci zuba. Slično rade i manji sisavci. Njihovi grabežljivci poput vuka, risa također su aktivni i pokušavaju ih loviti. Svima je zajedničko da im raste debelo zimsko krzno, baš kao što mi svlačimo lagane jesenske jakne i oblačimo debele zimske.
Kad odemo do rijeka i jezera i samo umočimo prst, odmah nas spopada smrzavica. Što misliš kako je ribama? One ne spavaju i ako se voda ne zaledi sve do samog dna, one preživljavaju. Doduše, usporenije su i ne tako aktivne. Tako i ispod debelog leda na površini, temperatura je često oko 4°C što ja za mnoge ribe sasvim dovoljno da se hrane i plivaju. Ribolovci to jako dobro znaju te pilama režu otvore u ledu te pecaju. Doduše, u sjevernim krajevima planete ribe mogu ući u vrlo usporeno stanje gdje troše malo energije.
O autoru
