Roneći po ravnom pjeskovitom dnu u priobalnim područjima, često nailazimo na školjku periska (Pinna nobilis).
Periska je naš najveći školjkaš. U pličinama nalazimo primjerke visoke nekoliko desetaka centimetara, a u većim dubinama i prave divove dugačke do metra. Raste na dubinama 2 – 30 metara u cijelom našem obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica. Te biljke proizvode mnogo organske tvari kojom se periske hrane i upravo tu one dosežu zavidne dimenzije. Iako djeluje robusno, periska je prilično krhka. Za razliku od većine školjkaša, ne leži položena na dnu već strši. Učvršćena je za dno bisusnim nitima koje školjka stvara u posebnoj žlijezdi. Unutrašnjost je ljuske glatka i sedefasta, a školjka stvara i bisere. Usađena je šiljatim krajem, dok je širi dio gore. Općenito, ima izgled šiljatog trokuta, osim što je najkraća i gornja stranica zaobljena.
Površina mlađih periski prekrivena je ljuskama, no starije su obrasle algama, mahovnjacima, cjevašima, spužvama i ostalim sjedilačkim organizmima. Hrane se fitoplanktonom filtrirajući vodu pa na dan kroz njih prolazi oko 2000 litara vode! Periske su hermafroditi, ali muški spol dominira kad su mlađe, a ženski kad su starije. Školjke ispuštaju spermije i jajašca te se poslije oplodnje u moru razvijaju ličinke. One koje prežive brojne grabežljivce poslije kraćeg života u slobodnoj vodi usidre se i iz njih tijekom godina naraste velika školjka.
Periska je svojom veličinom oduvijek privlačila ljude. Meso joj je jestivo, od rastezljivih, ali čvrstih bisusnih niti izrađuje se kraljevska odjeća, ukrasi, rukavice, a moguće je i da je od tog materijala napravljeno i legendarno zlatno runo iz grčke mitologije. Također, periska stvara bisere, od kojih je najveći crvenkast i oblika je suze. Danas je ovaj školjkaš ukras mnogih konoba, ali i domova. Zbog toga su opustošene populacije periske u plićim vodama, pa je od 1994. godine zakonom zaštićena te su skupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjeni.
O autoru
