Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Mozaik staništa (šumarci, živice, oranice, šikare, vrtovi, vinogradi, voćnjaci …) 

Mozaik livada, šumaraka, živica i sličnoga grmlja stanište je za gniježđenje mnogih ptica, skrovišta za sisavce, kukce i ostala živa bića.

Nizinska i brdska područja uvelike su se izmijenila u posljednjih tisuću godina, a posebice posljednjih stoljeća. Šume su uvelike nestale, a zamijenile su ih ljudska naselja, oranice, voćnjaci i vinogradi, a u skorije vrijeme prometnice i industrija. Ipak, dugo su se i u tom izmijenjenom krajoliku zadržale životinje. Nasreću, zbog malih farmi često su i u nizinskim područjima livade male, omeđene živicama ili malim šumarcima. Nastaje mozaik livada, šumaraka, živica i sličnoga grmlja, posve dovoljnog za gniježđenje mnogih ptica, skrovišta za sisavce, kukce i ostala živa bića.

Uređeni vinogradi ostali su važna staništa za mnoge životinje, bilo one koja su na njima za stalno ili se dolaze gostiti slatkim plodovima. Čak su i oranice dugo pružale određeno stanište životinjama. Nažalost, monokulture i prekomjerna upotreba pesticida sve više od poljoprivrednih površina stvaraju sterilna, beživotna mjesta. Dok je u Slavoniji i Baranji poljoprivreda intenzivna, brdska područja nedostupna su za veliku, intenzivniju proizvodnju.

U ovako raznoliku staništu dolaze mnoge vrste ptica, a navraćaju i ptice okolnih staništa poput šuma i livada. U grmlju i šumarcima često se čuje glasan, ali vrlo melodičan pjev kosova, ptica crnog perja i žutoga kljuna. Smećkasti drozdovi s tamnim mrljama na svijetlom trbuhu također su česti i glasni. Drozd cikelj osobito je muzikalan, a prepoznaje se po ponavljanju nota. Veći drozd imelaš manje je muzikalan. Drozda bravenjaka i malog drozda srećemo samo na zimovanju. Sitna je, ali glasna žutarica.

Po tlu se uz veliku buku kreće jež i traži kukce, druge beskralježnjake te različite plodove, ali pogostit će se i voluharicama i miševima. U mozaiku različitih staništa i naselja dolazi najmanji europski šišmiš, patuljasti šišmiš. Veliki šišmiši uglavnom love kornjaše trčke na tlu, leteći na manje od pola metra visine iznad neobrasloga šumskog tla ili iznad livade. Kada “začuju” šuškanje kukca na tlu, pokušat će ga uloviti u letu, no ako ne uspiju, sletjet će na tlo i uloviti plijen. Mali je potkovnjak zbog vrlo širokih krila i male težine okretan i može se provući kroz najmanje procjepe u vegetaciji.

zidna gušterica

zidna gušterica

Zidna je gušterica vrlo česta na rubu strmih klanaca ili u odronjenoj zemlji. Ondje se sunča, lovi te razmnožava. Česte su i bjelica, smukulja te, ako je blizu voda, bjelouška. Poljski šturak zriče i danju i noću. Uz cvatuće biljke lepršaju leptir kupusov bijelac, žućak i mnogi drugi leptiri. U vrlo raznoliku staništu dolaze i mnogi ostali kukci poput osa. Stršljen je njihov srodnik, ali mnogo veći i opasniji. Gnijezdo gradi u šupljim stablima, a za prehranu ličinki lovi druge kukce. Česte su stjenice (smrdljivi martini), koje za obranu upotrebljavaju smrad. Dvokrilci pršilice podsjećaju na ose, ali ne bodu. Traže nektar cvjetova.

žuta strnadica

žuta strnadica

Muhe lebdjelice podsjećaju pak na pčele i dugim ravnim rilom sišu nektar cvjetova, često lebdeći na mjestu. Tu dolaze i bumbari, posebice u rano proljeće kada cvatu proljetnice. Često se svake 3 – 4 godine u svibnju masovno pojavljuju hruštevi i lete posvuda. Ti smeđi kornjaši polažu u zemlju ličinke koje se u prvoj godini hrane truleži, a u drugoj i trećoj korijenjem biljaka. Rovcu, kukcu koji kopa hodnike pod zemljom, također su omiljena poslastica gomolji i korijenje. U ljetne večeri može se čuti stotine mužjaka poljskog šturka kako ambijent ispunjavaju ljubavnom pjesmom.

šturak

šturak

Prije pjevanja, mužjaci iskopaju hodnik u zemlji i urede ga za svoju družicu, stanu na vrata hodnika i dozivaju ženku. Mužjaci se znaju i “potući” za hodnik. Kad im ženka dođe, uvedu ju u svoje odaje, pare se s njom i nakon toga ona položi jaja. Zabilježeno je da neki mužjaci zatoče u svojim odajama jednu ženku i pare se s njom, a nakon toga joj zakrče put u smjeru izlaza i pohlepno dozivaju novu ženku.