Gomoljasta končara (Filipendula vulgaris) cijenjena je medonosna biljka, a sadrži i salicilnu kiselinu – glavni sastojak aspirina.
Gomoljasta končara je zeljasta trajnica iz porodice ruža (Rosaceae). Raste na suhim i osunčanim travnjacima koji se održavaju košnjom ili ispašom. Biljka je rasprostranjena većim dijelom Europe. Otporna je na mrazove te na niske temperature. Obično naraste 60 do 80 cm u visinu.
Ispod površine tla smještene su podzemne stabljike u obliku gomolja. Zeljasta stabljika je tanka i uspravna, u poprečnom presjeku okrugla. Stabljika se u gornjem dijelu grana. Listovi su perasto sastavljeni od 8 do 25 pari pilasto urezanih liski. Listovi pomalo nalikuju listovima stolisnika, samo su veći. Mladi proljetni listovi oblikuju rozetu.
Pojedinačni cvjetovi su dvospolni, s 6 bijelih latica te mnogobrojnim prašnicima i jednom plodnicom. Cvjetovi su sastavljeni u metličaste cvatove. Cvatnja traje od travnja do srpnja. Cvjetovi svojim ugodnim mirisom privlače kukce na oprašivanje, naročito pčele i leptire. Iz oplođenog cvijeta razvija se plod dlakavi oraščić koji se uspješno rasijava na sve strane. Sjemenke dozrijevaju tijekom rujna.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Gomoljasta končara je medonosna biljka i cijenjena je u pčelara. Nekada je postojala praksa upotrebe gomolja u prehrani. Gomolj tijekom vegetacijske sezone pohranjuje uglavnom najviše škroba pa se vadio ujesen. Sušio se i mljeo, a dobiveno brašno koristilo se za pripremu kruha, kolača i kaša.
Biljka je pokazala ljekovita svojstva u liječenju poremećaja probavnog sustava, metabolizma, urinarnih puteva i bubrega, reumatizma itd. U ljekovite svrhe ubire se cvat ili gornja trećina biljke za vrijeme cvatnje, a ljekovit je i korijen. Od osušenih dijelova pripremaju se čajevi i različite tinkture zbog prisutnosti mnogobrojnih bioaktivnih tvari.
Gomoljastoj končari srodna je prava končara (Filipendula ulmaria), koja se najlakše razlikuje po većim listovima. Najvažnija tvar u obje vrste je salicilna kiselina. Popularni lijek Aspirin dobio je naziv upravo prema končari: slovo “A” dolazi od prvog slova riječi acetil, a “-spirin” potječe od starog naziva roda končare – Spiraea.
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
