Rakušci (Gammaridae)

Rakušci (Gammaridae)

Foto: Michal Manas

Rakušci su važni su stanovnici svih naših rijeka i potoka. Iako sitni i skroviti, mogu biti vrlo brojni te su vrlo važan dio ekosustava tekućica.

Dugački su najčešće od 1 do 2 cm. Lako ih se prepoznaje po svinutom tijelu, najčešće žutosmeđem. Tijelo im je podijeljeno u 13 segmenata koji su grupirani u glavu, toraks i abdomen. Glava i prsa s leđne su strane spojeni u čvrst i uglavnom nepokretan oklop (egzoskelet). Zbog stršećih nožica rakušci podsjećaju na sićušnu keficu. Na toraksu je osam pari nožica od kojih prednje služe kao dodatak čeljusti, sljedeća su četiri para okrenuta prema naprijed dok su stražnja tri okrenuta straga.

Na abdomenu još imamo tri para plivajućih nožica za plivanje i cirkulaciju vode preko škrga te tri para nastavaka (uropoda) za plivanje. Iako ne djeluje vrlo spretno, pomoću njih plivaju ili pužu po podlozi. Škrge su na segmentima toraksa. Iz glave izlaze dva para ticala koja su osjetila za okus i miris te par složenih očiju kojima imaju široko vidno polje.

Iako mogu biti grabežljivi, brstiti alge ili čak biti kanibali, rakušci se najviše hrane detritusom, komadićima organske tvari koje nanosi rijeka ili pada s obale. Najčešće su to ostaci lišća i ostalih biljnih dijelova. Budući da su rakušci plijen mnogim ribama te da su veoma brojni, ugrađujući mrtve organske tvari u svoja tijela omogućuju hranidbene mreže i tok materije i energije u ekosustavu. Često ih ima na tisuće na četvornom metru. Najčešće ih nalazimo ispod kamenja, mahovine ili drugog vodenog bilja. Zanimljivo je masovno otplavljivanje nizvodno radi hrane i razmnožavanja.

Budući da ne podnose onečišćenje, rakušci su dobri indikatori čistih voda. Razmnožavanje je u rakušaca zanimljivo – mužjak pred samu kopulaciju drži ženku i nekoliko dana, plivajući zajedno, sve dok ona ne presvuče svoj egzoskelet. Tada ju okrene i položi spermu u ženkinu vrećicu s jajima. U rakušaca nema ličinačkog stadija i iz jaja se odmah razviju mlade jedinke. Nakon šestog presvlačenja postaju spolno zreli. Žive 2 – 3 godine te imaju i do nekoliko generacija na godinu, pa su veoma brojni.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...