Divlja patka (Anas platyrhynchos) je najčešća, najpoznatija, a mnogima i najljepša patka. Ona je i predak udomaćenim vrstama pataka koje još nalazimo po seoskim dvorištima.
Zelena glava mužjaka, metaličnog sjaja obrubljena na vratu bijelom ogrlicom, prepoznatljiva je izdaleka. Prsa su smeđa, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Gornja je strana krila tamnosiva, s velikom plavom mrljom. Kljun je intenzivno žut. Ženke su na cijelom tijelu neugledna smeđeg perja, ali se dobro uklapaju u okoliš i manje su vidljive za grabežljivce. Mužjaci se potkraj proljeća i na početku ljeta mitare i gube letno perje te postaju slični ženkama. Ženke se glasaju kvakanjem, a glasanje je mužjaka dublje.
Nalazimo ih na rijekama, jezerima, močvarama i ostalim vodenim površinama gotovo cijele Hrvatske. Zahvaljujući plivajućim kožicama dobro plivaju. Patke jedu različite vrste sitnih životinja poput beskralježnjaka, račića, školjki, puževa te sjemenki, gomolja … Životinjski je udio otprilike trećina, ali je u sezoni polaganja jaja mnogo veći. Divlje patke proždrljivo se hrane s površine vode ili ispod nje, ali gurajući samo glavu, ne roneći cijelim tijelom.
Mužjak i ženka stvaraju parove još u jesen, ali sezona gniježđenja počinje tek u proljeće. Međutim, poslije polaganja jaja mužjak odlazi i sav posao oko jaja i mladunaca ostaje na ženki. Ona uz obale rijeka i močvara radi gnijezdo od trave i lišća, obloženo paperjem. Gnijezdo je najčešće na tlu, ali često i na drveću, pažljivo maskirano u vegetaciju. U njega polaže 8 – 13 velikih jaja, napušta ga i vraća se u gnijezdo vrlo oprezno, prikrivajući jaja perjem dok je nema. Nakon gotovo mjesec dana izlegu se žuti pačići koji se jedan dan griju u gnijezdu uz majku, a onda idu u vodu. Aktivno plivaju, skriveni u vegetaciji dok ih majka uči vještinama za preživljavanje. Patke se zimi sele u toplije krajeve tražeći u Hrvatskoj nezaleđene rijeke i jezera. U to su vrijeme u velikim jatima, često i s drugim patkama.
O autoru
