Upoznaj soma – najveću slatkovodnu ribu Europe! Saznaj gdje živi, čime se hrani i zašto je pravi izazov za ribolovce.
Som (Silurus glanis) je najveća slatkovodna riba u Europi i jedan od najimpozantnijih grabežljivaca naših rijeka i jezera. Ova dugovječna i noćna riba može narasti preko 2 metra i težiti više od 100 kilograma! Svojim velikim, spljoštenim tijelom i brkovima koji podsjećaju na mačje, som izgleda gotovo mitski, a zbog svoje snage i lukavosti predstavlja veliki izazov za sportske ribolovce.
Kako izgleda som?
Som (Silurus glanis) je pravi div među slatkovodnim ribama – može narasti preko dva metra i težiti više od 100 kilograma, dok su rekordni primjerci u povijesti dosezali čak do pet metara i 400 kg! No, u našim rijekama i jezerima najčešće se love primjerci od 5 do 20 kilograma, što je i više nego dovoljno za dobar ribolovni trofej.
Ova riba ima masivnu, spljoštenu glavu s golemim ustima i šest prepoznatljivih brkova – dva duga na gornjoj čeljusti i četiri kraća na donjoj. Brkovi su osjetilni organi, idealni za snalaženje u mutnoj vodi i traženje plijena po dnu. Tijelo mu je dugo, vretenasto i bez ljusaka, što ga čini izuzetno skliskim i teškim za uhvatiti rukama. Boja varira od tamnozelene do smeđkaste, često s nepravilnim mrljama koje ga kamufliraju u muljevitom okruženju.
Zadnji dio tijela je izdužen, no zanimljivo je da ima relativno malu repnu peraju, što mu ne smeta da bude izuzetno snažan i brz kad treba zgrabiti plijen. Iako se doima trom, som je vrlo okretan kad napada, koristeći eksplozivne trzaje kako bi progutao sve što mu stane u usta – od riba i rakova do patkica pa čak i manjih sisavaca!
Gdje živi som?
Som obitava u stajaćim ili sporotekućim vodama, gdje može mirno vrebati iz zasjede. Najčešće ga nalazimo u jezerima, ribnjacima, šljunčarama i kanalima, a posebno voli široke, spore rijeke s dubokim koritom i pravilnim tokom. U Hrvatskoj je najzastupljeniji u nizinskim područjima, gdje uvjeti odgovaraju njegovim navikama i načinu lova.
U takvim vodama traži zaklon u potopljenim stablima, podvodnim jarcima, udubinama ili uz strme obale, gdje se danju skriva i odmara. Noću izlazi iz skrovišta u potragu za plijenom. Posebno mu odgovaraju vodena vegetacija i blatnjasto dno, koje pružaju savršen zaklon i podlogu za lov.
U Hrvatskoj je raširen u crnomorskom slijevu, što uključuje Dunav, Dravu i Savu, ali i brojne njihove pritoke i jezera povezana s tim riječnim sustavima. Zanimljivo je da se som uspješno širi i šire Europom, gdje su ga ribolovci uveli i izvan njegova prirodnog areala, a u nekim krajevima već se smatra nepoželjnom invazivnom vrstom zbog svoje veličine i apetita.
Čime se hrani som?
Som je noćni grabežljivac s iznimno izraženim osjetilima, što mu omogućuje da učinkovito lovi i u najdubljoj tami mutnih voda. Njegove male oči upućuju na to da se više oslanja na brkove (barbule) i osjet mirisa nego na vid – idealno za lov u sumrak, zoru ili za vrijeme oluja, kada su mnoge životinje neoprezne. Čak i za vrijeme grmljavinskih nevremena, som se zna pokrenuti i krenuti u pohod, koristeći zamućenost vode kao zaklon.
Njegova prehrana je izrazito raznolika i proždrljiva. U osnovi, som jede sve što može uloviti i progutati – od riba, školjki, rakova i puževa, pa sve do žaba, vodenih ptica, pa čak i manjih sisavaca koji se nađu u vodi ili joj se približe. Poznat je po tome da plijen grabi iznenada i silovito, koristeći svoje brojne, sitne, nazad usmjerene zube koji ne sijeku, već služe za zadržavanje i gutanje plijena.
Zanimljivo je da, unatoč svojoj veličini, som ipak ima relativno usko ždrijelo, što znači da ne može gutati jako veliki plijen. No to ga ne sprječava da ponekad napadne čak i patke, golubove ili vodene štakore, osobito ako se neoprezno zadrže uz površinu vode. U tom smislu, som je prava sjena iz dubine – strpljiv, tihi lovac koji napada kad se najmanje nadate.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Životni ciklus soma
Život soma prolazi u ritmu godišnjih doba, savršeno usklađen s promjenama u temperaturi i vodostaju. Tijekom hladnih zimskih mjeseci, som se povlači na dno, gdje se ukopa u mulj ili se skloni u duboke rupe. Tada gotovo prestaje s kretanjem i hranjenjem, trošeći minimalno energije – pravi zimski san slatkovodnog diva.
S dolaskom proljeća i porastom temperature vode, som se polako aktivira. Kad voda krajem svibnja ili početkom lipnja dosegne oko 20 ºC, započinje razmnožavanje. Mužjak tada bira miran dio vode – najčešće uz vodeno bilje, potopljeno granje ili među korijenjem stabala – i gradi plitko gnijezdo u mulju.
U njega ženka polaže do 30 000 ljepljivih jaja, koje mužjak oplođuje i brižno čuva narednih desetak dana. Za to vrijeme ne napušta gnijezdo, štiteći ga od grabežljivaca i strujanja. Kada se somići izlegnu, još su sitni, prozirni i bez brkova, ali spremni za život. Prva hrana im je plankton, a kako rastu, prelaze na sitnije životinjice.
Ljeto je vrijeme intenzivnog rasta – mladi somići neumorno jedu i stvaraju masne zalihe za zimu. Taj godišnji ciklus hrane i mirovanja ponavlja se iz godine u godinu, a somovi mogu doživjeti čak i 30 godina, postajući pravi starosjedioci riječnih dubina.
🎣 Ribolov na soma
Ribolov na soma jedan je od najuzbudljivijih izazova za sportske ribolovce u slatkim vodama. Zbog veličine, snage i lukavosti, som je pravi trofejni protivnik, a njegov ulov traži strpljenje, vještinu i odgovarajuću opremu. Najaktivniji je tijekom toplijih mjeseci, osobito u večernjim i noćnim satima, kada se som iz dubina polako izdiže prema obali u potrazi za hranom.
Za lov soma koriste se razne tehnike i pristupi:
- Ribolov na plovak s krupnijim mamcima, poput žive ribe ili glista, često se koristi u plićim dijelovima jezera i rijeka.
- Dubinski ribolov s olovom i strunom posebno je učinkovit u dubokim riječnim kanalima, gdje som najčešće vreba iz zasjede.
- Spinning ili varaličarenje postaje sve popularnije – koristi se posebne velike varalice koje imitiraju ribu, žabu ili čak ptičice.
- Neki ribolovci prakticiraju i lov soma iz čamca, spuštanjem mamca točno ispred skrovišta.
Za lov na ovako snažnu ribu potrebna je jača oprema – čvrst štap, snažna rola, deblji najlon ili pletenica, te čvrsta udica koja može podnijeti otpor velikog soma. U trenutku kad zagrize, som zna povući naglo i silovito – tada počinje borba koja može trajati i više od pola sata, osobito kod većih primjeraka.
U nekim područjima se i dalje koristi tradicionalni ribolov soma rukama, poznat kao “glavinjanje” ili “noodling”, no ta praksa je rijetka, rizična i u većini zemalja zabranjena.
U svakom slučaju, ribolov na soma nije samo sport – to je doživljaj prirode, adrenalina i strpljenja, a ulov velikog soma ostaje nezaboravno iskustvo za svakog ribolovca.
Sve više se potiče “ulovi i pusti” praksa, posebno za velike matične primjerke, kako bi se očuvala populacija i prirodna ravnoteža.
🍽 Priprema soma za jelo – od rijeke do tanjura
Som je cijenjena slatkovodna riba bogatog, ali blagog okusa, s čvrstim, bijelim mesom koje se lako odvaja od kostiju. Zbog svoje veličine i mesnatosti, som se često priprema za obiteljske obroke, restoranske specijalitete i riblje fiš paprikaše.
🧼 Prvo čišćenje i obrada
Svježe ulovljen som prvo se mora očistiti i iznutriti, a zatim oguliti kožu, jer ona nije pogodna za konzumaciju. Budući da nema ljuske, koža se lako skida nožem ili uz pomoć vruće vode. Zatim se som filetirа ili reže na kolutove, ovisno o receptu. Važno je odstraniti masnije dijelove trbušne šupljine, jer mogu imati jači, muljeviti miris.
👨🍳 Načini pripreme
Meso soma je izuzetno svestrano i može se pripremiti na mnogo načina:
- Pečen na roštilju – fileti marinirani u limunu, začinskom bilju i maslinovom ulju izvrsni su za ljetne večere.
- Prženi som – panirani komadići prže se do zlatne boje, uz domaći tartar umak ili krumpir salatu.
- Fiš paprikaš – som je čest sastojak slavonskih fiševa, gdje se kuha s lukom, paprikom i vinom.
- Sommarić – tradicionalno jelo iz Posavine u kojem se meso soma kuha s grahom, povrćem i domaćim tijestom.
- Pohana somovina – posebno omiljena djeci zbog blagog okusa i hrskave korice.
🍷 S čime poslužiti?
Som se sjajno slaže s blagim bijelim vinima poput graševine, škrleta ili chardonnaya. Uz to ide krumpir u svim oblicima, palenta, povrće na pari ili sezonska salata.
Zbog svoje hranjivosti i niskog udjela kostiju, som je odličan izbor i za one koji nisu česti ljubitelji ribe. U pravim rukama, pretvara se u gurmanski užitak s bogatom aromom riječnih voda.
🤯 Zanimljivosti o somu
🐟 Divovski somovi – Najveći som ikad ulovljen službeno je imao 1,5 metara dužine i težio više od 100 kg, ali neslužbeni rekordi govore o somovima dugima preko 2,5 metra i teškim preko 150 kg! Postoje čak i priče o “riječnim čudovištima” dugačkim više od 4 metra, posebno iz područja rijeke Po u Italiji.
🧠 Somovi imaju osjetila na cijelom tijelu – Njihova koža može detektirati najmanje promjene u vodi, a brkovi (barbule) im služe kao radar za lov u potpunom mraku.
🌙 Noćni lovac – Som je najaktivniji u sumrak i noću, ali tijekom oblačnih dana ili ljetnih oluja zna postati nevjerojatno agresivan i danju.
🍽 Svežder, ali izbirljiv – Iako jede gotovo sve što može progutati – od riba i žaba do ptica – stariji somovi znaju razviti vlastite prehrambene navike i “preferirati” određenu vrstu plijena.
🦴 Bez ljusaka, ali s tisućama zuba – Som nema ljuske, ali zato ima stotine sitnih zubića usmjerenih prema unutra – savršenih za držanje i gutanje plijena.
🧬 Može doživjeti i 30 godina – Ako izbjegne udicu i prirodne neprijatelje, som može živjeti nekoliko desetljeća i postati pravi “duh rijeke”.
🧘♂️ Zimski san u mulju – Tijekom zime som se ukopa u mulj i gotovo potpuno prestaje s aktivnošću, čekajući toplije dane da se ponovo aktivira.
📯 Može ispuštati zvukove – Somovi ponekad stvaraju duboke, vibrirajuće zvukove koji se koriste u komunikaciji, osobito u sezoni parenja.
🪨 Majstor kamuflaže – Njegova tamna, mrljasta koža savršeno ga skriva među podvodnim granjem, panjevima i muljem.
O autoru
