Priroda Hrvatske

Pag – drukčiji od ostalih otoka

pag, otoci, dalmacija, zadar,

Pag je drukčiji od većine velikih hrvatskih otoka. Izdvojen je od njih svojim bogatim flišnim naslagama, blatima i dubokim uvalama, te mjesečevom površinom strane otoka okrenute prema Velebitu i buri.

Pag, otok soli i sira, jedan je od naših najvećih, ali i najraznolikijih otoka gdje nalazimo makiju, blata sa slatkom i bočatom vodom, solanama, prostrane uvale, strme stijene, ali i pašnjake, vinograde, polja omeđena karakterističnim trsom …Kao i većina naših otoka, pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok, odnosno usporedno s Dinaridima.

Pag je po svojim obilježjima prirodna cjelina s udaljenijim Ravnim kotarima, ponajprije pravilnim nizovima vapnenačkih bila i zaravni presječenih flišnim udolinama s laporima i pješčenjacima. Iako je fizička veza ovih dvaju područja prekinuta morem, prije 5 − 6 tisuća godina bio je to jedinstven kopneni sustav, kada je razina mora bila niža. Povratkom mora, prostrane flišne udoline dijelom su potopljene, a ostale su Paški zaljev, uvale Dinjiška i Vlašići i druge, te prostrana blata pod utjecajem i slatke i slane vode.

Pag je stoga vrlo specifičan, dok ostali otoci sjeverne Dalmacije imaju karakteristike većine jadranskih otoka. Najvećim dijelom su stjenoviti, a njihove flišne doline sada su dno mora. Većinom su usitnjeni, odnosno ostaci su nepotopljenih brda, izduženi i pružaju se u usporednim nizovima. Naselja i obradivo zemljište vezani su za dolomitna polja, gdje se stijena razmrvila pod utjecajem vode i atmosferilija. Otoci su u potpunosti u zoni eumediterana.

Mjesečevi krajolici

Najdojmljiviji, ali čovjeku najstrašniji su Mjesečevi krajolici golog kamenja na istočnoj strani otoka okrenutoj Velebitu. Kilometri neobično razlomljenih i oštrih stijena čini se da ne pružaju nikakve uvjete za život, na udaru bure i nemilosrdnog sunca. Upravo se bura strovali s Velebita u punom zamahu i šiba sve pred sobom, a još veći utjecaj ima posolica, koju diže s mora i nosi daleko, čak na drugu stranu otoka. Ponekad na vegetaciji izgleda kao mraz, no to je zapravo sol. Ogoljenosti je u velikoj mjeri pridonijelo − čak ju je vjerojatno i potaknulo − stoljetno stočarenje. Iako bez velikog nagiba, to su točilska staništa na kojima rastu izdržljive biljne zajednice s endemičnim primorskim mekinjakom i jadranskom ljubicom.

pag, otoci, dalmacija, zadar, kamenjar, krš

 

Škrta vegetacija

Na kamenjarima na kojima slabije pasu ovce i koze razvija se bujnija i šarenija pašnjačka (travnjaci) vegetacija s više endemičnih vrsta, poput srednje krkavine ili rumenjače. Uz obalu rastu halofilne zajednice biljaka, koje podnose slanost od valova ili posolice te sunca, bilo da je to kamenita ili šljunčana obala. Rešetkasta mrižica sa sitnim ljubičastim cvjetićima grčevito se, poput guste paučine, drži za obalnu stijenu, dok goli šljunak svojim velikim žutim cvjetovima krasi rijetka primorska makovica. Podalje, ali još pod utjecajem soli, uspijeva zajednica s endemičnim dalmatinskim dražemilom. Ovu biljku crvenih cvjetova i listova u rozeti ugrožavaju turisti koji je beru toliko da je gotovo iskorijenjena.

pag, otoci, dalmacija, zadar, primorska makovica, Glaucium flavum

Na Pagu se gnijezdi i skrovita ćukavica. Ova ptica velikih očiju jedan je od najvećih ćurlina. Drži se otvorenih staništa, kamenjara, suhih pašnjaka, šljunčanih prudova itd., hraneći se u sumrak ili noću beskralježnjacima. Tada se skupljaju na zajedničku „pašu“, čak i tijekom gniježđenja kada doživotni parovi podižu mladunce među niskom vegetacijom. Zbog velikog utjecaja bure, na većem dijelu otoka prevladava submediteranska vegetacija, a samo na najzaštićenijim uvalama dolazi i eumediteran. Prirodnih šuma više gotovo i nema, osim uz kampove gdje su nasadi alepskog bora, ali kod Dubrave uspijeva listopadna šuma hrasta medunca.

pag, otoci, dalmacija, zadar, čaplja, mala bijla čaplja, Veliko blato

Paška blata

Nešto dalje od morske obale su plitke i zarasle močvare, tzv. blata na Pagu, otoku sira i čipke: Veliko, Kolansko i Malo blato. Ovdje su se usred kamenjara i okolnih brda ugnijezdile ravne i plitke močvare. Na dnu krških polja sa stalnijim izvorom slatke vode, to su male oaze usred krša – voda je okružena i trskom, koja pruža više mogućnosti za skrivanje i gniježđenje. Budući da su važne u selidbama i zimovanju, ne čudi što je tu zabilježeno 168 vrsta ptica. Veliko blato stalan je izvor vode i stalno jezerce, a otuda se crpi voda za piće.

Malo blato je bočato i ljeti presuši. Svejedno, na njemu je jedno od najvažnijih gnjezdišta ugrožene eje livadarke u Hrvatskoj, gdje se gnijezdi desetak parova. Ova vrsta, za razliku od većine ostalih, gnijezdo savija na tlu. Eje su tipične grabljivice otvorenih prostora. Te dugorepe i dugokrile ptice elegantno i brzo kreću se u mekom i lelujavom letu, često tik nad tlom. Kad zapaze plijen, strmoglave se na njega i hvataju ga čvrstim stiskom oštrih kandži na kraju relativno dugih nogu. Slično stanište je i Paška solana, koje ima gospodarsku funkciju, ali je zadržala većinu svojih prirodnih osobitosti.

pag, otoci, dalmacija, zadar, Veliko blato, močvara

Šarene dubine

Pag krije i bogato podmorje. Podmorje otoka Paga zaista je raznoliko. Pjeskovita područja unutar zaljeva te kameniti zidovi (koraligen) i platoi Paških vrata i Velebitskog kanala čine jedinstveno mjesto na kojem se spajaju značajke srednjeg i sjevernog Jadrana. U svakom se njegovom kutku mogu vidjeti stotine vrsta različitih riba, rakova, školjkaša i glavonožaca.

Ronilačke lokacije zadovoljit će i najzahtjevnije – zidovi obrasli koraljima iz porodica Gorgonija, špilje prepune različitih spužvi te bogate livade morskih cvjetnica. Veliki broj podvodnih fotografa dolazi u podmorje Paga pronaći mnoštvo morskih puževa koji čine najraznobojniju porodicu organizama na svijetu te nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Ne čudi, stoga, da su brojni dijelovi podmorja Paga prepoznati kao kulturno dobro i zaštićeni kao područja ekološke mreže EU NATURA 2000.

pag, otoci, dalmacija, zadar, Lun, podmorje, koralji, koraligen

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *