Priroda Hrvatske

Šumski veliki crveni mrav

šumski veliki crveni mrav, Formica rufa, šuma, mravi, kukci

U šumi katkad nalazimo goleme humke od samljevenog bilja. Na njima hodaju na stotine mrava, ali to je samo vrhunac ledenog brijega. Tu obitava šumski veliki crveni mrav (Formica rufa).

To su jedni od većih mrava u Hrvatskoj, dugački od 4 do 9 mm. Crveni su do crvenosmeđi, jedino im je zadak taman. Na vrhu je svake od šest nogu pandžica pomoću koje mogu hodati na neravnim površinama, okomito, viseći … Za razliku od većine kukaca, mravi nemaju krila, osim u spolno zrelih mužjaka i ženki, no oni su vrlo rijetki.

Ovi su mravi pravi lovci i hvataju ostale kukce u krugu i stotinjak metara od kolonije. Stoga izvrsno reguliraju ekosustav, a pomažu šumarima protiv prekobrojnih kukaca koji rade štete na drvnoj masi. Tijekom godine pojedu nekoliko milijuna kukaca. Također, skupljaju uginule kukce, ali glavna im je hrana ipak slatka rosa koju izlučuju biljne uši dok sišu biljke. Mravi ne skupljaju hranu za zimu već se povlače u dublje dijelove nastambe i ondje ukočeni prezime. Vojnici agresivno brane svoj teritorij od ostalih mrava.

šumski veliki crveni mrav, Formica rufa, šuma, mravi, kukci

Mravinjak je središte života ovih mrava. Polukuglasta nastamba može biti široka čak nekoliko metara. Mravi ju grade od grančica, lišća, iglica crnogorice, trave – sve fino samljeveno. To je živa struktura koju njezini stanari neprestano popravljaju. Često je nastamba podignuta na trulom, starom panju, na rubu šuma gdje se probija malo sunca. Unutrašnjost kolonije prepuna je hodnika, prostorija, jaslica s jajima i ličinkama. Čak nekoliko desetaka ili čak stotina tisuća mravi živi u njima, ali svaki zna svoj posao i put. Kao i u drugih kolonijalnih opnokrilaca poput pčela, u mrava postoji podjela rada. Najveći su ratnici. Patroliraju na koloniji, a pri opasnosti usmjere svoje velike čeljusti prema prijetnji.

Ako je prijetnja još i veća, špricaju napasnika mravljom kiselinom. Radnici su manji i održavaju mravinjak te donose hranu. Komuniciraju dodirivanjem ticala. Oni žive u svijetu mirisa kojim se međusobno raspoznaju, pronalaze put, nalaze hranu. Svi su radnici i vojnici beskrilne, spolno zakržljale ženke. Jedino dio ženki (kraljice) i mužjaci imaju krila te su spolno aktivni. Ljeti izlaze na zrak, lete i pare se u rojevima. Mužjaci potom umiru, a radnici kraljice odnose natrag u mravinjak da nesu jaja. Za parenja ona je pohranila sjeme mužjaka koje joj je dovoljno za doživotnu proizvodnju jaja. U jednom mravinjaku može biti i nekoliko stotina kraljica.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *