Bijela šumarica (Anemonoides nemorosa) i žuta šumarica (Anemonoides ranunculoides) tipične su rane proljetnica naših šuma. Rod Anemone broji oko 120 vrsta, a u Hrvatskoj je zastupljen s 12 vrsta. Bijela (syn. Anemone nemorosa) i žuta šumarica (syn. Anemone ranunculoides) najzastupljeniji su predstavnici tog roda. Samoniklo rastu u hrastovim i bukovim šumama cijelog kontinentalnog područja, uključujući...
Bijela vrba (Salix alba) najčešća vrsta je uz naše nizinske rijeke i jezera, pogotovo najniža i poplavna područja. Može preživjeti tjednima u poplavnoj vodi. Bijela tvori prostrane šume u Podravini i Podunavlju, no nalazimo je uz rijeke, potoke i jezera, uz rubove poplavnih područja, od nizina do pretplaninskog područja 1000 m nadmorske visine. Rasprostranjena je...
Prašume su posebne šume. Za razliku od većine naših šuma, prašume nisu nikad bile sječene. Drugim riječima, ove šume su potpuno prirodne. Stara stabla kad umru padaju na zemlju i tu se pomalo raspadaju. Od njih nastaje humus, odnosno tlo koje je jako važno za ostale biljke i životinje. U mrtvim stablima preživljavaju mnogi kukci,...
Nekad dominantna vrsta jadranske obale, hrast crnika danas je potisnuta makijom i alepskim borom. Otkrij njegovu prirodnu i kulturnu važnost.
Alepski bor je jadranska autohtona vrsta, danas često sađena i na sjeveru radi estetike i pošumljavanja opožarenih područja.
Svako ljeto u većoj ili manjoj mjeri haraju požari u obalnom dijelu Hrvatske, a time i rasprave treba li nam hrast crnika ili alepski bor. Obje vrste su autohtone u Hrvatskoj, ali ne svugdje. Obalni vegetacijski pojas obuhvaća veći dio jadranskih otoka, srednju i južnu Dalmaciju t eusko priobalno područje Hrvatskog primorja. Ovdje raste nekoliko...
Alpska strizibuba (Rosalia alpina) je ljepotica planinskih šuma alpska strizibuba . Treba malo bolje pogledati oko stabala da bi ju se pronašlo, ali vrijedi truda. Alpska strizibuba (Rosalia alpina), često ju nazivaju i alpinska cvilidreta, jedna je od najljepših i najelegantnijih vrsta kornjaša koje možemo susresti u našim planinskim šumama. Prepoznatljiva po svom svijetloplavom tijelu...
Često čujemo pojmove prašuma i džungla, naročito u dokumentarcima o prirodi Afrike, Azije, Latinske Amerike. No, njih ima i kod nas. Naučimo više o njima. Pojmovi džungla i prašuma često se isprepliću, također i s pojmom tropska kišna šuma. No, prašuma i džungla može rasti i kod nas, jedino tropska kišna šuma ne, jer nalazimo...
Kad u šumi padne kiša, na šumskom se tlu iz lišća i mahovine pojavljuje pjegavi daždevnjak.
Čak i kada nemaju cvjetova, biljke očaravaju svojim listovima i stabljikama. Neke su biljke male, da jedva možemo vidjeti njihove listiće. Rastu na kamenju, na šumskon tlu. Sagnite se i pogledajte mahovine! Mahovine se razlikuju od nama poznatih biljaka što nemaju prave stanične dijelove. Nemaju stablo, korijen i stabljike već umjesto njih imaju stabalce, listiće...
