Hrast crnika vrsta je koja je nekad zauzimala velike površine na jadranskoj obali, pogotovo na sjeveru. Danas je uvelike smanjena, kao makija, ali i zamijenjena alepskim borom. Šume hrasta crnike zauzimaju uski obalni pojas Hrvatskog primorja od južne i jugozapadne obale Istre, preko Lošinja, južnih dijelova Cresa, Raba, Paga i kopnom od Zadra do Prevlake...
Alepski bor autohtona je vrsta južnog Jadrana, no radi estetskih razloga umjetno je sađena i na sjevernom dijelu, a u posljednje vrijeme i u sklopu pošumljavanja nakon požara. Sol, pjesma cvrčaka i miris bora mnogima je idealan godišnji odmor na moru. No, oko ovog bora u posljednje vrijeme su prijepori, jeli ova vrsta autohtona, a...
Svako ljeto u većoj ili manjoj mjeri haraju požari u obalnom dijelu Hrvatske, a time i rasprave treba li nam hrast crnika ili alepski bor. Obje vrste su autohtone u Hrvatskoj, ali ne svugdje. Obalni vegetacijski pojas obuhvaća veći dio jadranskih otoka, srednju i južnu Dalmaciju t eusko priobalno područje Hrvatskog primorja. Ovdje raste nekoliko...
Ljepotica je planinskih šuma alpska strizibuba, zvana i alpinska cvilidreta (Rosalia alpina). Treba malo bolje pogledati oko stabala da bi ju se pronašlo, ali vrijedi truda. Tamno sivoplavo tijelo gusto prekrivaju dlačice u predivnu uzorku crnih mrlja. Na pokrilju su tri takve mrlje, od kojih je najveća ona u sredini. Ovakav uzorak služi kao kamuflaža...
Često čujemo pojmove prašuma i džungla, naročito u dokumentarcima o prirodi Afrike, Azije, Latinske Amerike. No, njih ima i kod nas. Naučimo više o njima. Pojmovi džungla i prašuma često se isprepliću, također i s pojmom tropska kišna šuma. No, prašuma i džungla može rasti i kod nas, jedino tropska kišna šuma ne, jer nalazimo...
Kad u šumi padne kiša, na šumskom se tlu iz lišća i mahovine pojavljuje pjegavi daždevnjak.
Čak i kada nemaju cvjetova, biljke očaravaju svojim listovima i stabljikama. Neke su biljke male, da jedva možemo vidjeti njihove listiće. Rastu na kamenju, na šumskon tlu. Sagnite se i pogledajte mahovine! Mahovine se razlikuju od nama poznatih biljaka što nemaju prave stanične dijelove. Nemaju stablo, korijen i stabljike već umjesto njih imaju stabalce, listiće...
Gorski kotar je carstvo planina, sa stjenovitim vrhovima što strše iz golemog prostranstva šume, s rijetkim naseljima i travnjacima. U divljini bukve i jele još žive medvjed, vuk i ris, zajedno s mnogim ostalim životinjama i biljkama. Gorski kotar je planinski kraj Hrvatske koji se pomalo uzdiže iz nizina Središnje Hrvatske. Priljubljen je sjevernim dijelom...
Najskrovitija od svih životinja planina je ris (Lynx lynx). Ova je najveća, ali i najugroženija, europska mačka, pa ih je u Hrvatskoj samo 40 – 60. U Europi je ris nestao u mnogim zemljama zbog lova te nestanka i degradacije staništa. Ceste presijecaju njegov životni prostor, a vozila ga usmrćuju. Autohtoni dinarski ris istrijebljen je iz...
Noću šuškaju šumski miševi koji mogu skočiti i do pola metra u zrak, a za poplava se spašavaju penjući se po drveću. Šumski je miš malo veći od poznatih kućnih i poljskih miševa te doseže oko 10 cm bez repa. Leđa su mu smeđa, a trbuh bijel i često s poprečnom smeđom mrljom na grlu. Goli mu...
