Ovog bodljikavog sisavca možemo naći kako se u sumrak šulja po našim vrtovima i dvorištima. Ježa odmah prepoznajemo po smeđim i bijelim bodljama na leđima, ali i licu, trbuhu i nogama. Jež ih može imati i do 5000. To su zapravo preobražene dlake. Strše poput kopalja, a jež ih mišićima može usmjeravati prema prijetnji. Uz...
Divlja svinja (Sus scrofa) najbolje je prilagođena poplavama od svih većih sisavaca, a poplavne šume i ritovi pružaju joj stanište i hranu. Divlja svinja voli vodu i dobro pliva čak i u velikim rijekama. Voli se valjati u blatu i vodi radi osvježenja i rješavanja kožnih parazita. Od domaće se svinje razlikuje dugačkim čekinjastim smeđim krznom. Njezinu...
Noću šuškaju šumski miševi koji mogu skočiti i do pola metra u zrak, a za poplava se spašavaju penjući se po drveću. Šumski je miš malo veći od poznatih kućnih i poljskih miševa te doseže oko 10 cm bez repa. Leđa su mu smeđa, a trbuh bijel i često s poprečnom smeđom mrljom na grlu. Goli mu...
Rika jelena u Kopačkom ritu pravi je spektakl. U kasno ljeto ovi veliki sisavci počinju se pariti, a mužjaci se natječu međusdbno za ženkama. Možda nema ljepšeg prizora u Kopačkom ritu od onoga kada u zalazeće sunce iz obližnje šume iskorači ponosni jelen. Cijeli se dan odmarao u sjeni, a sada je izišao na otvoreno,...
Sa 35 vrsta šišmiši (Chiroptera) su najbrojnija skupina sisavaca u Hrvatskoj, a špilje su njihovo važno stanište. Ovi leteći noćni sisavci oduvijek su fascinirali ljude, ali o njima postoje i mnoge predrasude. Stanovnici su većih špilja u Hrvatskoj dugonogi šišmiš i dugokrili pršnjak koji špilje napuštaju jedino za lova i tijekom migracija. Dugokrili pršnjaci često stvaraju velike...
Vjeverica (Sciurus vulgaris) je stanar šuma i parkova, a zbog njezine je ljupkosti ljudi obožavaju. Vjeverice su u prirodi plašljive, ali u parkovima mogu biti vrlo pitome. Tada se može lako izbliza vidjeti ovaj tamnosmeđi dlakavac veličine male mačke. Šiljate je njuške, s čuperkom na ušima i kitnjastog repa. Veliki joj rep služi za balansiranje...
Divokoza (Rupicapra rupicapra) je za mnoge kraljica planinskoga krša i livada. Velikom lakoćom i elegancijom kreće se između stijena, koje su nam često nepristupačne. Divokoza je veličine veće koze, kratkog repa, visine do 80 cm, a dužine 130 cm. Crni, vitki rogovi, gotovo okomiti nad glavom, jedino su zavijeni unatrag pri vrhu, a imaju ih...
Iako je relativno čest uz rubove šuma, teško je uočiti velikog jazavca (Meles meles). Ta životinja iz skupine zvijeri vodi skriven život kopajući podzemne nastambe.
Lukava u bajkama, lisica (Vulpes vulpes) je oprezna i teško ju možemo iznenaditi, a snalazi se i u šumi, livadi, selu, čak i u gradu, od nizina do planina.
Smeđi medvjed je najveća kopnena zvijer u Hrvatskoj i još uvijek obitava u našim šumama, gdje izaziva divljenje i strahopoštovanje.
