Kalifornijska pastrva (Salmo gairdneri irideus) strana je vrsta pastrve koju nalazimo u našim vodama. Ova je vrsta slatkovodne ribe prenesena iz Amerike u Europu zbog bržeg rasta u odnosu na europske vrste pastrva, primjerice potočne pastrve. Sustavno poribljavanje je trajalo jako dugo, od 1893. do 1935. godine. Bila je velika potražnja za mlađi kalifornijske pastrve...
Foto: Akos Harka Crnka (Umbra krameri) je tajnovita i rijetka vrsta naših mrtvica i rukavaca. Gubitkom tih staništa postala je vrlo rijetka i malo ljudi zna za nju. Unatoč tomu, ona je na popisu NATURA 2000 kao vrlo važna vrsta, a i endem je crnomorskog slijeva. Crnka je manja, cilindrična riba koja naraste do 12...
Foto: Liquid Art Nekad prilično raširenu, mladicu (Hucho hucho) danas nalazimo samo na dijelu negdašnjega areala zbog pregradnje rijeka branama i drugim umjetnim preprekama. To je endem crnomorskog slijeva, a neki ga narodi zovu dunavski losos. Mladica može narasti i do 165 cm te imati 60 kg. Prekrivena je sitnim ljuskama, a na crvenkastosmeđim leđima...
Pastrva (Salmo trutta) riba je brzih i hladnih gorskih potoka i rijeka, a može zaći i u niže dijelove toka. Pastrva živi u cijeloj Europi, a važna joj je voda bogata otopljenim kisikom i da temperatura cijele godine ne premašuje 25 °C. U Hrvatskoj ih nalazimo u više naših rijeka, ponajviše Like i Gorskoga kotara,...
U Hrvatskoj je nabrojano oko 130 vrsta slatkovodnih riba. Brojem prednjače panonske rijeke poput Drave, Save i Dunava, no s druge strane u krškom dijelu Hrvatske imamo manje vrsta, ali među njima petnaestak vrsta koje žive samo u našoj zemlji. Rijeke su jedni od centara biološke raznolikosti. One su linije života, neprekinuti koridori u visoko...
Foto: Kapo Senad Oštrulja (Aulopyge huegelli) jedini je predstavnik svoga roda na svijetu te je endem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako je vrlo zanimljivog životnog stila, o njoj se vrlo malo zna, a populacije su ugrožene pregradnjom i regulacijama rijeka. Već na prvi pogled uočava se uska i jako zašiljena glava. Usta su joj...
Foto: H. Zell Jedan od najvećih rakova Jadrana, hlap (Homarus gammarus) je istaknut stanovnik morskog dna. Velikim i nejednakim kliještima mrvi plijen. To je veliki rak koji naraste do 60 cm, a teži do 6 kg, no pojedini primjerci mogu biti veći. To je crni rak s velikim plavim mrljama, posebice s gornje strane, a s...
Manjić (Lota lota) je jedini slatkovodni bakalar i ljudi ga vrlo rado jedu, a neki smatraju i da je jetra afrodizijak. Manjića bismo mogli na prvi pogled zamijeniti sa somom, čak i jeguljom, ali iskusni ribolovci znaju odmah o čemu je riječ. Najlakše ga se prepoznaje po tankoj bradici. Upravo je taj izraštaj zaštitni znak cijele...
Foto: Geomyces.destructans Paklare svojim redovima oštrih zuba izgledaju kao zmijolika “čudovišta” iz dubina. To su vrlo primitivni kralježnjaci koji se već 500 milijuna godina nisu bitnije promijenili. Ovi organizmi nemaju čeljusti. Danas to zvuči jako čudno, ali do prije 440 milijuna godina sve ribe (tada isključivo morske; u to je doba kopno bilo jedva naseljeno, a...
foto: Christophe Quintin Zovu ga carem među ribama (carom o rib) zbog iznimno ukusna mesa te je zubatac (Dentex dentex) uz komarču i lubina najtraženija jadranska riba. Zubatac je duguljast, ali visokog i bočno spljoštenog tijela. S gornje je strane crvenkaste do modrikaste boje s tamnim mrljama, na bokovima žućkastosrebrn te na trbuhu svijetlo srebrnkast....
