Podravske šoderice su umjetna jezera, nastala na šljunkom bogatim dravskim terasama. One su danas vrijedna močvarna staništa, ali i popularna kupališta ljeti.
Oznaka: jezera
Slatkovodna meduza
Meduza nema samo u moru, već i u slatkim vodama. U Hrvatskoj živi slatkovodna meduza vrste Craspedacusta sowerbyi.
NOVI VIDEO: Baćinska jezera
Predstavljamo novi video o Baćinskim jezerima na jugu Jadranske obale, kod mjesta Ploče. To je oaza slatke vode u bezvodnom kršu. Baćinska jezera još su jedan vodeni biser u kršu. Dio njihove ljepote lako se nazire s Jadranske magistrale, s koje se vidi predivna modra boja između sivkastozelenih krških brda. To je šest potopljenih ponikvi...
Polja i blata Zabiokovlja
U zaleđu južne Dalmacije, s druge strane moćnog Biokova i daleko od plaža Makarske rivijere, čini se da vlada krš, no nalazimo zanimljive pojave, vode, polja, jezera … Puno kiše i snijega padne na planine i visoravni zapadne Hercegovine, no brzo prolaze kroz poroznu kršku stijenu. Voda odande pomalo teče podzemnim putem prema moru, no...
NOVI VIDEO: Modro jezero
Pogledajte novi video o Modrom jezeru kod Imotskog. Imotski je kraj posebno obdaren krškim jezercima u inače često surovome krškom krajoliku. Najpoznatija su Modro i Crveno jezero u samome Imotskom. Te duboke depresije, odnosno duboke ponikve nastale su tektonikom, tj. urušavanjem negdašnjih podzemnih šupljina nastalih djelovanjem vode koje su se poslije napunile vodom. Dok se...
Manjić – slatkovodni bakalar
Manjić (Lota lota) je jedini slatkovodni bakalar i ljudi ga vrlo rado jedu, a neki smatraju i da je jetra afrodizijak. Manjića bismo mogli na prvi pogled zamijeniti sa somom, čak i jeguljom, ali iskusni ribolovci znaju odmah o čemu je riječ. Najlakše ga se prepoznaje po tankoj bradici. Upravo je taj izraštaj zaštitni znak cijele...
Rakušci (Gammaridae)
Foto: Michal Manas Rakušci su važni su stanovnici svih naših rijeka i potoka. Iako sitni i skroviti, mogu biti vrlo brojni te su vrlo važan dio ekosustava tekućica. Dugački su najčešće od 1 do 2 cm. Lako ih se prepoznaje po svinutom tijelu, najčešće žutosmeđem. Tijelo im je podijeljeno u 13 segmenata koji su grupirani...
Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris)
Foto: Thomas Brown Vodenjaci su životinje prilagođene životu u vodi, ali žive i na kopnu. Dio su godine na mokrom, a ostatak na suhom. Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris) jedna je od vrsta. Na prvi pogled moglo bi ih se zamijeniti za nježnoga guštera ili kopnenog daždevnjaka, što u potonjem slučaju i nije neobično jer vodenjaci i...
Slikarska lisanka (Unio pictorum) i bezupka (Anodonta cygnea)
Dna naših jezera i rijeka nastanjuju slabo pokretni stanovnici. Slatkovodne školjke žive u stajaćim ili sporotekućim vodama, uglavnom u čvrstome mulju i pijesku. Slatkovodne školjke dijele mnoge osobine s mnogo češćim i vrstama brojnijim morskim školjkama. Tijelo im je zaštićeno unutar dviju čvrstih ljuštura koje su spojene na leđnoj strani s elastičnim ligamentima. Mišići zatvaraju...
Veliki vranac (kormoran) – krivac za sve?
Uz vuka možda nema kontroverznije životinje u Hrvatskoj od velikog vranca ili kormorana. Ovu veliku crnu pticu ribiči ne vole i optužuju je za pomor ribe. Moram priznati da vlada poprilična histerija vezana za ovu velikog vranca (doslovno mržnja), no treba pogledati objektivno sa stručne i znanstvene strane riješiti problem. Cilj mi je ovim tekstom...