Kategorija: FLORA I FAUNA

Ušara – najveća europska sova
Objava

Ušara – najveća europska sova

Foto: Walter Baxter Stanarica krša, sova ušara je najveća europska sova. S dužinom tijela  oko 70 cm, rasponom krila 160 – 190 cm, a težinom od 2-4 kg, ušara je najveća europska sova. Na glavi su joj istaknuti pernati čuperci nalik ušima, i od tuda joj i ime – ušara. Posebno ih izduži kad se...

sove, ptice
Objava

Sove – bešumni noćni lovci

Sove su noćni lovci naših šuma, ali i ljudskih naselja. Ove ptice su fascinantne po svojim mnogim odlikama, a ljudi ih poistovjećuju s mudrošću. Sove su česte ptice, no zbog noćnog stila života teško ih vidimo. Žive najčešće u šumama, manje otvorenim područjima te naseljima. Često samo u sumrak znamo naletjeti na bešumnu siluetu ptice...

Saproskilni, kornjaši
Objava

Saproksilni kornjaši – kukci ljubitelji starog drva

Saproksilni kornjaši su kukci koji su vezani uz živo, ali i mrtvo ili umiruće stablo. Uključeni su u procese raspadanja drvne mase i ovisni o tom procesu te kao takvi imaju glavnu ulogu u razgradnji i recikliranju hranjivih tvari u prirodi. Sama riječ saproksilan označava organizam koji živi u trulom drvu: grčki sapro = trulo,...

Obični barnjak, Lymnaea stagnalis
Objava

Obični barnjak – vodeni puž

Obični barnjak (Lymnaea stagnalis) slatkovodni je puž koji nastanjuje sporotekuće ili stajaće vode muljevitog, pjeskovitog ili šljunkovitog dna, poput bara, rubova jezera, kanala ili rijeka. Kućica dužine do 6 cm uska je i zašiljena. S trbušne strane izlazi stopalo, kojim se puž kreće. Oči su smještene na osnovici dvaju plosnatih, trokutastih ticala (tentakula), na kojima...

Kalifornijska pastrva, Salmo gairdneri irideus
Objava

Kalifornijska pastrva – strana vrsta u našim vodama

Kalifornijska pastrva (Salmo gairdneri irideus) strana je vrsta pastrve koju nalazimo u našim vodama. Ova je vrsta slatkovodne ribe prenesena iz Amerike u Europu zbog bržeg rasta u odnosu na europske vrste pastrva, primjerice potočne pastrve.  Sustavno poribljavanje je trajalo jako dugo, od 1893. do 1935. godine. Bila je velika potražnja za mlađi kalifornijske pastrve...

Sremza, Prunus padus
Objava

Sremza (Prunus padus)

Sremza (Prunus padus) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U Međimurju je sremza poznatija pod nazivom črenslo. To je grm ili drvo zaobljene krošnje visine do 15 m. Samoniklo raste na rubovima šuma ili u svijetlim šumama u kojima dominiraju hrast lužnjak, vrba ili topola. Posebno preferira vlažne terene. Zbog plodova i lijepog...

zlatnožuta drhtalica, Tremella mesenterica
Objava

Zlatnožuta drhtalica (Tremella mesenterica)

Zlatnožuta drhtalica (Tremella mesenterica) želatinozna je nejestiva gljiva iz skupine stapčarki. Mlade steljke (tijelo gljive) imaju na sebi mekane režnjeve. Naraste 5-6 cm i žute je do narančaste boje koja starenjem steljke blijedi. Boju joj daje pigment β-karoten. Nedostakom vlage steljka se suši i postaje tvrda. Bazidije na vanjskom dijelu steljke imaju četiri poprečne pregrade....

Istočnjačka kozja brada, Tragopogon pratensis
Objava

Istočnjačka kozja brada

Istočnjačka kozja brada (Tragopogon pratensis L. ssp. orientalis) dvogodišnja je zeljasta biljka iz porodice glavočika jezičnjača (Cichoriaceae). Samoniklo raste po vlažnim i suhim livadama te uz nasipe, potoke i putove. Na našim prostorima, iako rijetko, pojavljuje se još jedna podvrsta – Tragopogon pratensis L. ssp pratensis. Podvrste se mogu međusobno razmnožavati. Kozja brada ima dobro...

Šarena tvrdokoška, Trametes versicolor
Objava

Šarena tvrdokoška (Trametes versicolor)

Šarena tvrdokoška (Trametes versicolor) ljekovita je gljiva iz skupine stapčarki. Šarena tvrdokoška obično raste na starim panjevima ili na mrtvim stablima različite debljine. Tanja stabla manjeg promjera okružuje u cjelosti. Lako ju je repoznati po koncentričnim krugovima različitih boja koji podjećaju na rep purana dok se kočoperi, zbog čega se koristi i naziv puranov rep....

Krasolika,Erigeron annuus
Objava

Krasolika – invazivna i korovna vrsta

Krasolika (Erigeron annuus) invazivna je i korovna vrsta. Krasolika je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika cjevnjača (Asteraceae). Invazivna je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Namjerno je unešena u Europu potkraj 17. stoljeća kao hortikulturna biljka. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježena sredinom 19. stoljeća (1857.), najprije u Slavoniji i Moslavini, te se...