Kategorija: FLORA I FAUNA

Obični barnjak, Lymnaea stagnalis
Objava

Obični barnjak – vodeni puž

Obični barnjak (Lymnaea stagnalis) slatkovodni je puž koji nastanjuje sporotekuće ili stajaće vode muljevitog, pjeskovitog ili šljunkovitog dna, poput bara, rubova jezera, kanala ili rijeka. Kućica dužine do 6 cm uska je i zašiljena. S trbušne strane izlazi stopalo, kojim se puž kreće. Oči su smještene na osnovici dvaju plosnatih, trokutastih ticala (tentakula), na kojima...

Kalifornijska pastrva, Salmo gairdneri irideus
Objava

Kalifornijska pastrva – strana vrsta u našim vodama

Kalifornijska pastrva (Salmo gairdneri irideus) strana je vrsta pastrve koju nalazimo u našim vodama. Ova je vrsta slatkovodne ribe prenesena iz Amerike u Europu zbog bržeg rasta u odnosu na europske vrste pastrva, primjerice potočne pastrve.  Sustavno poribljavanje je trajalo jako dugo, od 1893. do 1935. godine. Bila je velika potražnja za mlađi kalifornijske pastrve...

Sremza, Prunus padus
Objava

Sremza (Prunus padus)

Sremza (Prunus padus) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U Međimurju je sremza poznatija pod nazivom črenslo. To je grm ili drvo zaobljene krošnje visine do 15 m. Samoniklo raste na rubovima šuma ili u svijetlim šumama u kojima dominiraju hrast lužnjak, vrba ili topola. Posebno preferira vlažne terene. Zbog plodova i lijepog...

zlatnožuta drhtalica, Tremella mesenterica
Objava

Zlatnožuta drhtalica (Tremella mesenterica)

Zlatnožuta drhtalica (Tremella mesenterica) želatinozna je nejestiva gljiva iz skupine stapčarki. Mlade steljke (tijelo gljive) imaju na sebi mekane režnjeve. Naraste 5-6 cm i žute je do narančaste boje koja starenjem steljke blijedi. Boju joj daje pigment β-karoten. Nedostakom vlage steljka se suši i postaje tvrda. Bazidije na vanjskom dijelu steljke imaju četiri poprečne pregrade....

Istočnjačka kozja brada, Tragopogon pratensis
Objava

Istočnjačka kozja brada

Istočnjačka kozja brada (Tragopogon pratensis L. ssp. orientalis) dvogodišnja je zeljasta biljka iz porodice glavočika jezičnjača (Cichoriaceae). Samoniklo raste po vlažnim i suhim livadama te uz nasipe, potoke i putove. Na našim prostorima, iako rijetko, pojavljuje se još jedna podvrsta – Tragopogon pratensis L. ssp pratensis. Podvrste se mogu međusobno razmnožavati. Kozja brada ima dobro...

Šarena tvrdokoška, Trametes versicolor
Objava

Šarena tvrdokoška (Trametes versicolor)

Šarena tvrdokoška (Trametes versicolor) ljekovita je gljiva iz skupine stapčarki. Šarena tvrdokoška obično raste na starim panjevima ili na mrtvim stablima različite debljine. Tanja stabla manjeg promjera okružuje u cjelosti. Lako ju je repoznati po koncentričnim krugovima različitih boja koji podjećaju na rep purana dok se kočoperi, zbog čega se koristi i naziv puranov rep....

Krasolika,Erigeron annuus
Objava

Krasolika – invazivna i korovna vrsta

Krasolika (Erigeron annuus) invazivna je i korovna vrsta. Krasolika je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika cjevnjača (Asteraceae). Invazivna je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Namjerno je unešena u Europu potkraj 17. stoljeća kao hortikulturna biljka. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježena sredinom 19. stoljeća (1857.), najprije u Slavoniji i Moslavini, te se...

Žabe u Hrvatskoj
Objava

Žabe u Hrvatskoj

Žabe su jedne od najčešćih životinja uz vlažna staništa, a poznate su po zanimljivom glasanju i boji. Jedinstvene građe, žabe su vrlo prepoznatljive i nemoguće ih je zamijeniti za bilo koju drugu skupinu. Pripadaju vodozemcima – životinjama koje su dio života vezane za vodu, dok drugi dio borave na kopnu. Imaju tanku i vrlo propusnu...

Rosopas, Chelidonium majus
Objava

Rosopas – ljekovit, ali i opasan

Rosopas (Chelidonium majus) nježna je biljka rubova šuma, prepuna ljekovitih tvari, ali i toksičnih alkaloida. Rosopas je široko rasprostranjena zeljasta trajnica iz porodice makova (Papaveraceae) koja samoniklo raste u šumama, među živicom i uz ograde, uz puteve, na zapuštenim mjestima, među kamenjem itd. Za rosopas se koriste i razna narodna imena, kao lastavičja trava, rusa...

Gomoljasta končara, Filipendula vulgaris
Objava

Gomoljasta končara – lijek i izvor meda

Gomoljasta končara (Filipendula vulgaris) cijenjena je medonosna biljka, a sadrži i salicilnu kiselinu – glavni sastojak aspirina. Gomoljasta končara je zeljasta trajnica iz porodice ruža (Rosaceae). Raste na suhim i osunčanim travnjacima koji se održavaju košnjom ili ispašom. Biljka je rasprostranjena većim dijelom Europe. Otporna je na mrazove te na niske temperature. Obično naraste 60...