Divokoza (Rupicapra rupicapra) je za mnoge kraljica planinskoga krša i livada. Velikom lakoćom i elegancijom kreće se između stijena, koje su nam često nepristupačne. Divokoza je veličine veće koze, kratkog repa, visine do 80 cm, a dužine 130 cm. Crni, vitki rogovi, gotovo okomiti nad glavom, jedino su zavijeni unatrag pri vrhu, a imaju ih...
Kljun u žličarke (Platalea leucordia) proširen je poput žlice. Otud joj i ime žličarka. Ostatak tijela mogao bi se zamijeniti za bijelu čaplju – zbijeno tijelo s dugim nogama i vratom. U letu doduše nema svijen vrat kao čaplje. Perje joj je posve bijelo, a u doba gniježđenja dobiva na prsima žućkastu mrlju i čuperak perja...
Pupavac (Upupa epops) je ptica s velikom kukmom i zanimljivim nazivom. Pupavac se prepoznaje po svojem valovitom, propadajućem letu s velikim, širokim i zaobljenim krilima. Unatoč tomu, vrlo je brz i pojavi se u trenu. Kad sleti na neku granu, uzdigne svoju veliku kukmu na glavi. Na vrhovima je crna, a ostatak je smeđoružičast kao i...
Iako je relativno čest uz rubove šuma, teško je uočiti velikog jazavca (Meles meles). Ta životinja iz skupine zvijeri vodi skriven život kopajući podzemne nastambe.
Sjenice su česte šumske vrste ptica, a plavetna sjenica (Parus caeruleus) je jedna od njih, ujedno i najšarenija. Lako je prepoznajemo po azurnoplavom perju na leđima i kapi na glavi. Trbuh joj je sumporasto žut s tamnom prugom, glava bijela s crnom prugom oko očiju. Plavetna sjenica je relativno mala sjenica, dugačka oko 12 cm...
Zelene žabe (Pelophylax sp.) jedne su od najbrojnijih vodozemaca uz naše kopnene vode. One su vrlo zanimljive, pogotov zbog genetskih kompleksa koje povezuju tri vrste. Večer na močvari vrhunac je velikoga koncerta. Na stotine, dapače tisuće grla zelenih žaba pjeva ljubavnu pjesmu na površini vode.No, za razliku od gatalinki ili mukača, njihovo kreketanje nije nekima...
Lukava u bajkama, lisica (Vulpes vulpes) je oprezna i teško ju možemo iznenaditi, a snalazi se i u šumi, livadi, selu, čak i u gradu, od nizina do planina.
Nema mnogo životinja koje mogu samom svojom pojavom dignuti u zrak jato gusaka i pataka. Štekavac je najveća ptica grabljivica nizinske Hrvatske. Štekavac (Haliaeetus albicilla) je ptica grabljivica, a to se gotovo odmah može vidjeti po velikom, svinutom kljunu kojim kida meso. Lovi ribu, ptice, ali i sisavce. Ne libi se oteti plijen drugoj grabljivici,...
Na planinskim travnjacima Dinare i ostalih krških planina živi žutokrug (Vipera ursini macrops), najmanja europska ljutica. To je i jedna od najrjeđih i ugroženijih zmija. Dugačak je do pedesetak centimetara, rijetko do 60 cm, a ženke su veće nego mužjaci. Kao i sve ljutice, kratka je i nabijena, mrkog pogleda. Glava joj nije tako široka...
Smeđi medvjed (Ursus arctos) je najveća kopnena zvijer u Hrvatskoj. Ovaj smeđi div izaziva i strahopoštovanje i divljenje gdje god dođe. Iako je drugdje u Europi uvelike istrijebljen, naša mu je zemlja još dom. Čak 1000 medvjeda živi na otprilike petini Hrvatske, na oko 12 500 km2, a zalaze i u dodatnih gotovo 3000 km2....
