Noću šuškaju šumski miševi koji mogu skočiti i do pola metra u zrak, a za poplava se spašavaju penjući se po drveću. Šumski je miš malo veći od poznatih kućnih i poljskih miševa te doseže oko 10 cm bez repa. Leđa su mu smeđa, a trbuh bijel i često s poprečnom smeđom mrljom na grlu. Goli mu...
Guske su nam poznate iz seoskih dvorišta, ali većina ovih domaćih ptica nekad je davno pripitomljena od divlje guske. To su velike ptice, raspona krila 150 – 160 centimetara, a teže do pet kilograma. Sivog su perja, jakog, dugačkog vrata, narančastoga kljuna i svijetlocrvenih nogu. Najčešće su vezane za vodena staništa središnjeg i sjevernog dijela...
Upoznaj štuku (Esox lucius) – vrhunskog grabežljivca slatkih voda koji vlada jezerima, rijekama i močvarama Europe.
Gorska pastirica (Motacilla cinerea) je plašljiva ptica gorskih rijeka i potoka, karakteristična je po neprestanu dizanju repa. To je vitka ptica vrlo dugog, crnog repa s bijelim rubovima. Trbuh joj je svijetložut, leđa siva, a razlikuje se od drugih pastirica po bijeloj očnoj prugi. Za gniježđenja mužjak dobiva crno grlo. Često se može zamijeniti s prilično...
Divlja patka (Anas platyrhynchos) je najčešća, najpoznatija, a mnogima i najljepša patka. Ona je i predak udomaćenim vrstama pataka koje još nalazimo po seoskim dvorištima.
Moruzgva je jedna od najpoznatijih stanovnica Jadrana. Iako svojim nježnim pipcima podsjeća na cvijet, zapravo je otrovna životinja čiji dodir može izazvati peckanje i crvenilo kože. Saznajte sve o njezinu izgledu, staništu i zanimljivostima.
U rijetkim prilikama poslije kiša može se na planinama naići na posve crnog daždevnjaka – to je crni daždevnjak (Salamandra atra atra). To je i jedan od rijetkih vodozemaca, a naš jedini vodozemac kojemu voda nije potrebna ni u jednom životnom stadiju pa može živjeti u uvjetima bezvodnih krških planina. Crni je daždevnjak, za razliku od...
Mali vranac (Microcarbo pygmeus), čest na mediteranskim močvarama, najmanji je od triju vrsta vranaca u Hrvatskoj. Za razliku od velikog vranca, kljun i vrat u malog je relativno kratak, glava više okruglasta, a rep dugačak. Veličine je divlje patke. Perje mu je crnosmeđe, a glava i vrat kestenjastosmeđi za gniježđenja; inače je vrat bjelkast. U...
Karakteristična za dalmatinski krš, oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala) dolazi od morske obale pa do dalmatinskih planina. Oštroglavu guštericu prepoznajemo po sivkastoj boji s plavkastim ili zelenkastim sjajem, a cijela joj koža ima mrežast uzorak. Trbuh joj je plav, a rep ima poprečne plave i crne pruge. Neke populacije na planinama i otocima mogu biti gotovo...
Riječni je rak (Astacus astacus) čest stanar naših potoka i jezera crnomorskog slijeva. U Hrvatskoj živi četiri vrste autohtonih slatkovodnih rakova. Nalazimo ga po ilovastom i šljunkovitom dnu hladnuh jezera i vodotokova, najčešće uz obalu s vodenom vegetacijom. Riječni je rak živi samo u čistim, nezagađenim vodama, pa je dobar pokazatelj “zdravlja” naših rijeka i...
