Motar je morska biljka koja prkosi soli, suncu i stijenama – otporna, aromatična i savršena za tanjur ili zimnicu!
Na prvi pogled, gola morska stijena djeluje negostoljubivo – bez trunke zemlje, izložena suncu, udarima valova i slanom spreju. No upravo tamo, gdje se čini da život jedva može opstati, raste jedna od najotpornijih i najčudesnijih biljaka našeg priobalja – motar.
Opis biljke
Motar (Crithmum maritimum), poznat i kao morski komorač ili morski peršin, višegodišnja je biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Ima mesnate, razgranate stabljike visine do 30 cm, te karakteristične plavo-zelene listove koji su debeli, sočni i razdijeljeni poput koromača. Cvjetovi su sitni, žućkastozeleni, skupljeni u plosnate štitaste cvatove.
Njegov je izgled gotovo skulpturalan – kao da je more samo oblikovalo ovu biljku od soli, sunca i vjetra.
Stanište i rasprostranjenost
Motar je tipična biljka sredozemnog priobalja. Raste duž stijena, klifova i kamenitih obala Jadrana, ali ga se može naći i na atlantskim obalama zapadne Europe – od Azora i Madeire, preko Pirenejskog poluotoka, do obala Engleske i Irske.
U Hrvatskoj, motar uspijeva na svim jadranskim otocima i priobalnim liticama – često u pukotinama stijena gdje se nakuplja malo soli i vlage.
Prilagodbe za preživljavanje
Motar je pravi majstor preživljavanja. Njegova sposobnost da raste tamo gdje druge biljke ni ne pokušavaju temelji se na nizu nevjerojatnih prilagodbi:
- Otpor na sol: Njegovi mesnati listovi puni su soka koji razrjeđuje i podnosi visoku koncentraciju soli – nešto što bi uništilo većinu kopnenih biljaka.
- Debeli listovi i voštana kutikula: Smanjuju isparavanje i štite ga od gubitka vode na jakom suncu.
- Plitak, ali raširen korijenov sustav: Hvata vlagu iz sitnih pukotina i kapilarnog filma između stijena.
- Nizak rast i čvrsta stabljika: Pomažu mu da izdrži udare vjetra i morskih valova.
Motar doslovno prkosi svim pravilima klasičnog biljnog života – umjesto plodnog tla, bira sol i kamen.
Motar kao hrana
Još od antike, motar se koristio kao jestiva biljka i začin. Stari Grci i Rimljani poznavali su ga kao biljku koja “čisti tijelo” – danas znamo da je bogat vitaminom C, mineralima i eteričnim uljima.
Najčešće se koristi:
- U salamuri – kao domaći “morski kiseli krastavac” koji se servira uz ribu, masline ili pršut.
- U salatama – svježi, mladi listići daju slankasti, aromatični ton.
- U pesta i umake – njegov osebujni okus podsjeća na kombinaciju peršina, limuna i mora.
- Kao dodatak ribljim jelima – poseban štih uz carpaccio, brudet ili marinirane srdele.
U nekim krajevima Dalmacije, branje motra s obalnih stijena tradicionalna je ljetna aktivnost, često povezana s ribarskom kulturom i domaćim zimnicama.
Biljka s karakterom
Motar nije samo biljka – on je simbol otpornosti, snage i povezanosti s morem. Njegova prisutnost na goloj stijeni podsjeća nas da život, ljepota i okus mogu niknuti i tamo gdje to najmanje očekujemo.
O autoru
