Blistavi ibis rijetka je ptica Hrvatske, no lako se uočava svojim velikom tamnom pojavom, sjajnim perjem i dugačkim zakrivljenim kljunom kljunom.
Blistavi ibis (Plegadis falcinellus) je upečatljiva ptica, ukrašena elegantnim, tamnim perjem koje svjetluca očaravajućim zelenkasto-ljubičastim sjajem. Njegov dugi, zakrivljeni kljun i izdužene noge daju mu elegantan i osebujan izgled. Ove ptice mogu doseći impresivne visine, a neke jedinke mogu stajati više od dva metra, što ih čini veličanstvenim prizorom za vidjeti.
Rasprostranjenost
Blistavi ibisi široko su rasprostranjeni u raznim regijama svijeta, pokazujući njihovu prilagodljivost i otpornost. Ove nomadske lutalice mogu se pronaći u različitim staništima, od bujnih močvara Europe i Azije do zelenih močvara Afrike i Amerike. Na njihove migracijske obrasce utječu čimbenici kao što su dostupnost hrane i sezone razmnožavanja, što im omogućuje da istražuju i napreduju u različitim ekosustavima.
U Hrvatskoj je blistavi ibis vrlo rijetka i neredovita gnjezdarica te preletnica. Sredinom 20. stoljeća zabilježeno je gniježđenje Vranskom u Dalmaciji te u Kopačkom ritu te u novije vrijemesamo na ribnjacima Jelas. Za preleta je učestaliji i brojniji u priobalju.
Ove graciozne ptice usko su povezane s močvarnim staništima, gdje nalaze obilje hrane i mogućnosti za gniježđenje. Često ih se vidi kako gaze kroz plitke vode, a njihove duge noge omogućuju im da se s lakoćom snalaze po blatnom terenu. Blistavi ibisi ibisi su vrlo društvena bića, formiraju velika jata i sudjeluju u zamršenim udvaranjima koja su prizor za vidjeti. Obično su u većim jatima, dok se pojedinačne ptice rijetko se vide.
Prehrambene navike blistavih ibisa
Sa svojim oštrim, zakrivljenim kljunovima, blistavi ibisi su vješti u ispitivanju vode i mulja u potrazi za raznolikim plijenom. Njihova prehrana sastoji se prvenstveno od vodenih kukaca, malih riba, rakova, mekušaca, vodozemaca itd. Ovi oportunistički hranitelji koriste niz tehnika traženja hrane, uključujući sondiranje, kljucanje, pa čak i uranjanje glave u vodu kako bi uhvatili svoj plijen.
Razmnožavanje i životni ciklus blistavih ibisa
Sezona parenja za blistave ibise je zadivljujući spektakl. Tijekom tog vremena sudjeluju u razrađenim ritualima udvaranja, koji uključuju sinkronizirane pokrete i vokalizaciju. Kolonije za gniježđenje osnivaju se u močvarnim područjima, gdje ptice grade složena gnijezda koristeći grančice, trsku i drugu vegetaciju. Gnijezde se na prostranim, plitkim močvarama obraslim visokim, gustim tršćacima, rubovima jezera i rijeka, poplavnim nizinama, ušćima.
Gnijezde se u kolonijama od svega nekoliko parova, ali i do nekoliko tisuća parova. Najčešće se gnijezde u mješovitim kolonijama, s čapljama i malim vrancima. Par najvjerojatnije traje samo jednu sezonu. Gnijezda grade najradije na niskom drveću, ali i u tršćacima ili rogozicima. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima.
Nakon parenja, ženka polaže leglo od 3 – 6 jaja, koja inkubiraju oba roditelja 21 dan. Nakon što se izlegu, piliće njeguju i hrane njihovi predani roditelji sve dok ne budu spremni sami krenuti vani, nastavljajući ciklus života u ovoj izvanrednoj vrsti. Za let su sposobni kad napune 28 dana. S oko 50 dana mlade ptice zajedno s roditeljima napuštaju koloniju i odlaze na hranilišta.
Status očuvanosti blistavih ibisa
Dok se sjajni ibisi trenutačno ne smatraju globalno ugroženima, njihove populacije suočavaju se s izazovima u određenim regijama zbog gubitka staništa, zagađenja i drugih pritisaka na okoliš. U tijeku su napori za očuvanje kako bi se zaštitile ove veličanstvene ptice i njihova močvarna staništa, osiguravajući njihov kontinuirani opstanak i procvat za generacije koje dolaze.
Zanimljive činjenice o sjajnim ibisima
Blistavi ibisi poznati su po svom karakterističnom ponašanju gdje otvaraju krila i snažno tresu tijelom kako bi istjerali vodu iz perja. Ove su ptice vrlo inteligentne i opažene su kako koriste alate, poput štapova ili vlastitih kljunova, kako bi manipulirale svojim okolišem i pristupile izvorima hrane. Sjajni ibisi imaju izvanrednu sposobnost prilagodbe različitim staništima, a neke populacije uspijevaju u urbanim područjima pa se čak gnijezde na zgradama ili mostovima.
O autoru
