Otkrij kako izgleda borov vrganj (Boletus pinophilus), gdje raste i zašto je jedna od najcjenjenijih jestivih gljiva.
Borov vrganj (Boletus pinophilus) jedan je od najcjenjenijih predstavnika roda Boletus i ubraja se među prave delikatese u svijetu gljiva. Raste u šumama diljem Hrvatske, a zbog svoje impozantne veličine, mesnatog klobuka i izvrsnog okusa mnogi ga gljivari smatraju jednim od najboljih vrganja.
Saznajte više o ostalim vrganjima, biologiji gljiva te o jestivim gljivama Hrvatske.
Kako izgleda borov vrganj?
Borov vrganj je impozantna i mesnata gljiva koja u povoljnim uvjetima može narasti do zavidnih dimenzija. Klobuk mu je širok od 4 do čak 30 cm, u mladosti polukuglast, zatim se postupno izravnava i postaje blago ispupčen. Površina klobuka je debela i čvrsta, crvenkasto-smeđa ili kestenjasta, a kod mladih primjeraka često posuta bijelim prahom koji se dulje zadržava na rubu. Na dodir može biti blago ljepljiv, a kod starijih primjeraka katkada i naboran.
Stručak je krupan, debeo i čvrst, visok od 5 do 12 cm, često gotovo bačvast. Prepoznaje se po izraženoj crvenkastoj mrežici koja se proteže gotovo cijelom njegovom površinom i razlikuje ga od drugih vrganja. Boja stručka varira od žućkasto-smeđe do crvenkasto-smećkaste.
Donja strana klobuka sastoji se od sitnih, okruglastih pora. U mladosti su bjelkaste, zatim postaju žućkaste, a u zrelosti prelaze u žuto-maslinastu ili maslinastozelenu boju. Cjevčice su iste boje kao i rupice i odlično prianjaju uz meso klobuka.
Meso borovog vrganja je bijelo, gusto i čvrsto, a njegova boja se ne mijenja na prerezu, što je važna značajka kod prepoznavanja. Ispod kožice klobuka jasno se uočava crvenkasto-smeđa zona. Miris je ugodan, tipično na svježe gljive, a okus blag s orahastom notom, što ga čini izuzetno cijenjenim u kulinarstvu.
Svojim pravilan rastom, debelim klobukom i robustnim stručkom borov vrganj djeluje gotovo savršeno oblikovan, a u prirodi se često ističe kao pravi “kralj šume”.
Slične vrste
Od drugih vrganja razlikuje se po crvenkastoj mrežici na stručku i crvenkastoj zoni ispod kožice klobuka. Vrlo je sličan hajdinskom vrganju (Boletus aereus), no on nema crvenkastu mrežicu i ima svjetliji stručak.
Sličan je i crnogorični ili ljetni vrganj (Boletus edulis), no kod njega mrežica nije crvenkasta, već bjelkasta.
Stanište i rasprostranjenost
Borov vrganj raste u crnogoričnim šumama u društvu borova, smreka i jela, ali ga nalazimo i u bjelogoričnim šumama – ispod bukve, hrasta i kestena. Posebno je zanimljivo da plodonosi vrlo dugo – od travnja do studenoga, pa čak i tijekom prvih jesenskih mrazeva kada drugih gljiva gotovo više i nema.
Jestivost i kulinarska vrijednost
Borov vrganj je jedna od najcjenjenijih jestivih gljiva uopće i ubraja se u vrhunske kulinarske delicije. Njegovo meso je gusto, čvrsto i aromatično, a okus se opisuje kao blag, orašast i pun. Upravo zbog toga mnogi ga smatraju jednakovrijednim, pa čak i boljim od poznatog crnogoričnog vrganja (Boletus edulis).
U kuhinji se može pripremati na različite načine: svjež, pečen ili pržen, u juhama, rižotima, varivima, umacima i tjesteninama. Njegovo mesnato tkivo odlično podnosi kuhanje i zadržava svoju strukturu, što ga čini zahvalnim sastojkom i u složenijim jelima.
Borov vrganj posebno dolazi do izražaja u sušenom obliku. Sušenjem se koncentrira njegova aroma i stječe intenzivniji, gotovo dimljeno-orašasti okus, pa je odličan za pripremu temeljaca, umaka i gulaša. Osim sušenja, može se zamrzavati ili kiseliti, pa se tako čuva za zimske mjesece kada svježih gljiva više nema.
U nekim se krajevima koristi i kao nadjev za pite, savijače ili slane kolače, a kombinacija s vrhnjem, jajima ili mesom daje posebno bogata jela.
Zbog svoje nutritivne vrijednosti, borov vrganj je iznimno cijenjen i među ljubiteljima zdrave prehrane – bogat je proteinima, vitaminima B skupine, mineralima i vlaknima, a istovremeno je niskokaloričan.
Zaključak
Borov vrganj nije samo gastronomski dragulj, već i simbol zdravih šuma u kojima raste. Njegova pojava ujedno je i znak da je tlo bogato i zdravo, a šuma stabilna. Zbog svoje ljepote i kvalitete zauzima posebno mjesto među ljubiteljima prirode i gljiva.
Gljive rastu najviše u šumama, pogledate video o šumama u Hrvatskoj:
O autoru
