Zimovka je upečatljiva zimska ptica Hrvatske, poznata po crvenim prsima mužjaka i tihom pjevu. Otkrijte stanište, prehranu i zanimljivosti.
Zimovka (Pyrrhula pyrrhula), zvana i zimnica, jedna je od onih ptica koje se urezaju u pamćenje na prvi pogled — mužjakova vatreno crvena prsa i ženkin suptilni, bež-sivi tonovi postaju mali plamičci boje u inače jednoličnom zimskom pejzažu. Nježna, pomalo povučena, ali neodoljivo upečatljiva, pripada obitelji zeba (Fringillidae) i jedna je od najprepoznatljivijih zimskih ptica Europe i Hrvatske.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
🪶 Kako izgleda zimovka?
Kod zimovke je spolni dimorfizam posebno izražen i upravo je to ono što joj daje toliku vizualnu privlačnost.
Mužjak izgleda kao mala živa iskra u snježnom krajoliku: grudi su mu intenzivno crvene, gotovo baršunaste, glava duboko crna, a leđa meko sivo-plavkasta. U kontrastu s njim, ženka djeluje posebno elegantno i profinjeno — obojena u toplim bež-sivim nijansama, s istom crnom kapom, ali bez upadljivih tonova.
Perje zimovke je gustog i mekanog izgleda, što joj daje pomalo “zaobljenu” siluetu. Ta zaobljenost dodatno naglašava njihov karakteristični, gotovo umiljati oblik.
Oba spola imaju kratak, snažan kljun, savršeno prilagođen pucanju tvrdih pupova i sjemenki — glavnog izvora hrane zimi.
Let im je tih, valovit i iznimno mekan, kao da kroz zrak klize bez napora. Često se kreću u malim skupinama, a njihov suptilan prizivni glas “pjuu” odaje njihovu prisutnost i kad se jedva vide među krošnjama.
🌲 Gdje živi zimovka?
Zimovka je tipična stanovnica crnogoričnih i mješovitih šuma, ali njezina se prisutnost ne ograničava samo na divljinu. Vrlo rado posjećuje parkove, voćnjake i vrtove, osobito tijekom zimskih mjeseci kada hrana postaje oskudnija.
U Hrvatskoj je uglavnom stanarica, ali se brojnost tijekom zime može znatno povećati jer prema nama pristižu populacije iz sjeverne i istočne Europe. Zbog toga su neke zime “tiše”, a neke iznenada postanu pune njihovih mekih poziva. Ova pojavljivanja ponekad poprime oblik irupcijskih godina — masovnih dolazaka koji ovise o urodu sjemenja i pupova u njihovim matičnim područjima.
Zimovke biraju staništa gdje ima dovoljno gustog raslinja koje im pruža zaklon te drveća s obiljem pupova, njihovom omiljenom zimskom poslasticom.
🍃 Prehrana
Ova je ptica pravi specijalist za pupove — nešto što je čini jedinstvenom među zimskim pticama. Najviše cijeni pupove jabuka, krušaka, lijeski, breza i javora, ali rado jede i sjemenke te sitne plodove kada se ukaže prilika.
Snažan kljun omogućuje joj da pristupi hrani koju mnoge druge vrste teško iskorištavaju. Zbog toga zimovke često vidimo visoko u krošnjama, kako strpljivo pregledavaju tanke grančice.
Tijekom sezone gniježđenja prehrana se mijenja — tada mladunce hrane mekim beskralješnjacima poput ličinki i pauka, koji su bogati proteinima i ključni za brzi rast.
Zanimljivo je da zimovke jedu polako i smireno, gotovo kontemplativno, pa ih je lako promatrati ako im se približiš tiho i polako.
🐣 Gniježđenje
Sezona gniježđenja počinje u travnju i traje do lipnja. Zimovke gnijezdo smještaju nisko u gustim grmljem ili mladim stablima, najčešće na mjestima dobro skrivenima od pogleda.
Gnijezdo je uredno i pažljivo građeno: vanjski dio čine tanke grančice i suha trava, dok je unutrašnjost obložena mahovinom, životinjskom dlakom i finim biljnim vlaknima.
Ženka polaže 4–5 jaja, nježno plavkasto-sivih s tamnijim pjegama. Inkubacija traje oko dva tjedna, a mlade uglavnom hrane oba roditelja.
Zimovke su poznate po tome što ostaju u paru kroz cijelu godinu — njihova tiha, smirena narav odražava se i u njihovom partnerstvu koje je stabilno, pouzdano i nenametljivo.
💡 Zanimljivosti
- Njihov glas je izuzetno mekan i nježan — često je opisan kao tihi, melankolični “pjuu”, koji se jedva čuje među granama.
- Imaju jednu od najzaobljenijih silueta među zeba, što ih čini posebno prepoznatljivima čak i iz daljine.
- Tijekom hladnijih mjeseci rado se kreću u malim, obiteljskim skupinama, a ponekad im se pridruže i druge zebe.
- Zimovke su vrlo osjetljive na gubitak staništa i promjene u dostupnosti hrane, pa su odličan indikator promjena u šumskim ekosustavima.
- Povremeno se bilježe i male ‘invazije’ zimovki, kada se sjeverne populacije masovno spuštaju prema jugu u potrazi za hranom.
O autoru
