Ždral — impresivna selica Europe. Otkrij izgled, ponašanje, staništa i gdje ga promatrati u Hrvatskoj, od Lonjskog polja do Podravine.
Ždral (Grus grus) je jedna od onih vrsta koje čovjeka zaustave u trenutku — visok, vitak i dostojanstven, s pogledom koji kao da pamti daljine kroz koje migrira već tisućama godina. Kada se njegovo jato pojavi nad horizontom, krajolik odjednom oživi nekom starinskom, gotovo mitskom energijom.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda ždral?
Na prvi pogled djeluje mirno, smireno i gotovo skulpturalno, kao da je izrezbaren iz sivog kamena. Tijelo mu je sivo-pepeljasto, s nježnim preljevima koji se mijenjaju ovisno o svjetlu. Dugi, elegantni vrat savija se u mekim linijama, dok se na glavi ističe upečatljiva crvena gola koža — mali, ali dramatičan detalj koji ždrala čini jednim od najprepoznatljivijih stanovnika euroazijskih močvara.
Oči su mu tamne i prodorne, kao da neprestano skeniraju horizont. Perje na krilima završava tamnim, gotovo crnim vršcima, koji se posebno ističu u letu i daju silueti snažan kontrast.
Kada se ždral uspne, prizor je impresivan: široka, mišićava krila otvaraju se u rasponu koji često prelazi 2 metra, a cijela ptica izduži se do visine od oko 120–130 cm. U zraku izgleda kao lebdeća strelica, savršeno stabilna čak i kada vjetar jače puše. Tijelo mu je aerodinamično, pokreti su mu meki i precizni, pa se čini kao da ne leti — nego klizi, u tihoj komunikaciji s nebom.
U trenucima kad raširi krila i krene na polet, ždral pokazuje svu svoju snagu, ali tek u letu otkriva svoju pravu raskoš — plemenitu, mirnu ljepotu koja je stoljećima nadahnjivala mitove, legende i umjetnike.
Glas i ponašanje
Glas ždrala jedna je od najprepoznatljivijih zvučnih kulisa europskih močvara. To je duboko, rezonantno „truu-truu“ koje se daleko čuje, ponekad i nekoliko kilometara preko ravnica. Zovu se u duetima, pri čemu parovi sinkroniziraju pokrete vrata i glave, kao da izvode svoj intimni ritual pred cijelim nebom.
Posebno su poznati njihovi svadbeni plesovi — pravi spektakl prirode. Ptičji par skače, okreće se, širi krila, povremeno trči kratke krugove i zove jedno drugo dubokim glasom. Sve izgleda kao iz neke prastare koreografije koju su generacije ždralova nasljeđivale tisućama godina.
U jesen i proljeće prelaze golema prostranstva u velikim jatima, u karakterističnoj V-formaciji. Taj oblik im smanjuje otpor zraka i omogućuje dugotrajne letove bez zamora. Često se čini kao da je cijelo jato jedna jedina ptica koja se proteže preko neba.
Gdje živi ždral?
Ždral bira prostrane, vlažne krajobraze koje krase močvare, poplavne livade, tršćaci i široke ravnice. Treba mu voda, ali i pregledni teren koji omogućuje brzi bijeg od predatora. Upravo zato ga nalazimo u velikim nizinskim područjima Europe — od Skandinavije i baltičkih zemalja do Njemačke i Rusije.
U Hrvatskoj je redovita selica, a može se promatrati najviše u:
- Lonjskom polju
- Kopačkom ritu
- Podravini uz Dravu
- Slavoniji, posebno tijekom jesenske selidbe
Najimpresivniji prizori događaju se u studenom kada se tisuće ždralova nađu iznad ravničarskih polja i javljaju svojim trometarskim glasom.
Prehrana ždrala
Ždralovi su omnivori s vrlo fleksibilnom prehranom. Ovisno o sezoni, hrane se:
- korijenjem, rizomima i biljnim izdancima
- sjemenkama i žitaricama (posebno kukuruzom nakon žetve)
- kukcima, ličinkama i drugim beskralješnjacima
- vodozemcima i sitnim kralježnjacima
Ta prilagodljivost jedan je od razloga njihove uspješne ekspanzije diljem Europe.
Gniježđenje
Ždralovi su iznimno monogamni — parovi ostaju zajedno godinama, ponekad i cijeli život. Gnijezdo grade na skrivenim, teško dostupnim mjestima: u močvarnim otočićima, na plitkim gredama obraslim trskom i šašem ili u vlažnim livadama koje pružaju prirodan zaklon.
Gnijezda su velika, često promjera i do metra, građena od grančica, trave, trske i svega što pronađu u vodenom okolišu. Ženka obično polaže dva jaja, a oba roditelja se izmjenjuju u inkubaciji i brizi za mlade.
Mladi ždralovi napuštaju gnijezdo nakon samo nekoliko dana, ali ostaju s roditeljima sve do jesenske migracije, kada prvi put poletaju prema zimovalištima.
Status u Hrvatskoj
Iako u Hrvatskoj ne gnijezdi, njegova prisutnost na selidbi sve je izraženija. Klimatske promjene, širenje populacije u sjevernoj Europi i zaštita močvarnih staništa doprinijeli su tome da se ždralovi danas pojavljuju u sve većim brojevima.
Najveće koncentracije bilježe se u:
- Podravini (okolica Đurđevca i Drava)
- Kopačkom ritu — osobito u kasnu jesen
- Lonjskom polju — preljevna područja i plitke vode odlične su za odmor tijekom migracije
U nekim godinama zabilježeno je čak i nekoliko zimskih jedinki, što je dodatna potvrda promjena u migracijskim obrascima.
O autoru
