Okretan i brz lovac šuma – kobac (Accipiter nisus) jedna je od najskrovitijih grabljivica Hrvatske. Saznajte gdje živi, čime se hrani i kako lovi.
Malen, ali neustrašiv – kobac (Accipiter nisus) je majstor iznenađenja i kralj šumskih zasjeda. U trenu se stapa s okolinom, a zatim munjevito juri kroz krošnje, loveći plijen s nevjerojatnom preciznošću. Ova ptica grabljivica, iako diskretnija od svog većeg rođaka jastreba, simbol je snage, spretnosti i prilagodljivosti.
Kobac se može vidjeti gotovo svugdje gdje ima dovoljno drveća i manjih ptica – u šumama, parkovima, pa čak i u gradskim vrtovima. Njegov let je tih, brz i neuhvatljiv, baš poput sjene koja prolazi kroz granje.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda kobac?
Tijelo kobca je vitko i elegantno, s kratkim, širokim krilima i dugim repom koji služi kao kormilo pri naglim okretima.
- Mužjak je manji (do 30 cm), s plavkastosivim leđima i narančastim prugama po trbuhu.
- Ženka je veća (do 40 cm), smeđesivih leđa i bljeđih pruga, te može biti i dvostruko teža od mužjaka.
- Mladi su tamniji, s gusto raspoređenim smeđim prugama.
Oči su intenzivno žute do narančaste, a pogled mu je prodoran – poput malog, živčanog predatora uvijek spremnog na akciju.

Gdje živi kobac?
Kobac obožava šumske prostore – od nizinskih listopadnih šuma do planinskih borovih i smrekovih sastojina. Često se nastanjuje i na rubovima naselja, gdje ima dovoljno zaklona i plijena.
U Hrvatskoj je rasprostranjen gotovo u cijeloj zemlji, osim na najvišim planinskim područjima i golim otocima.
Ljeti boravi u gustom zelenilu, a zimi se zna približiti naseljima, osobito u potrazi za pticama selicama koje ostaju u dvorištima i parkovima.

Čime se hrani?
Hrani se gotovo isključivo malim pticama – vrapcima, sjenicama, kosovima, zebačama…
Lov započinje iz zasjede, često s neke nisko postavljene grane ili živice, a zatim se strmoglavljuje prema plijenu brzinom do 50 km/h.
Njegov let između stabala je nevjerojatno precizan – može se provući kroz uske prolaze i granje bez da dotakne lišće.
Ponekad ulovi i miša ili kukca, no ptice su mu najdraži i najčešći plijen.

Razmnožavanje
Kobac se pari u proljeće, a gnijezdo gradi visoko u krošnji stabala – najčešće četinjača.
Ženka snese 4 do 6 jaja, a inkubacija traje oko 5 tjedana.
Dok ženka sjedi na jajima, mužjak donosi hranu i štiti teritorij. Mladi kobci napuštaju gnijezdo u srpnju ili kolovozu, a već nakon nekoliko tjedana počinju samostalno loviti.

Status i zaštita
U Hrvatskoj je kobac stalna gnjezdarica i zakonom zaštićena vrsta.
Glavne prijetnje su:
- sječa starih šuma,
- trovanje pesticidima,
- te nestanak sitnih ptica zbog urbanizacije i intenzivne poljoprivrede.
Kobac je, međutim, vrlo prilagodljiv pa se uspješno zadržao i u kulturnom krajoliku – dokaz da priroda još uvijek pronalazi put u naš svakodnevni svijet.
Zanimljivosti
- Ženka kobca može biti gotovo dvostruko veća od mužjaka.
- Ime potječe od stare slavenske riječi za “malog jastreba”.
- U gradovima ga često zamijene s jastrebom, ali kobac ima kraća krila i duži rep.
- Zahvaljujući brzini i okretnosti, može uhvatiti pticu u letu između grana – rijedak prizor i prava demonstracija snage.

