Krtica je tajanstvena stanovnica podzemlja – saznajte gdje živi, čime se hrani, kako se razmnožava i kako riješiti problem krtičnjaka u vrtu.
Krtica (lat. Talpa europaea) često je nepoželjni gost u našim vrtovima i travnjacima – no jeste li znali da je riječ o izuzetno korisnoj i prilagodljivoj životinji? Skrivena ispod površine, ova majstorica kopanja ima važnu ulogu u tlu, a njezin način života prava je znanstvena zanimljivost. U nastavku otkrivamo sve o ovoj neobičnoj sisavki!
🔍 Kako izgleda krtica?
Krtica je malena, ali nevjerojatno snažna sisavka, savršeno prilagođena životu pod zemljom. Ima valjkasto, aerodinamično tijelo dužine 11–15 cm, a teži do 130 grama. Krzno joj je baršunasto, crno-smeđe boje, i ono što je posebno zanimljivo – dlaka joj raste okomito, pa se ne češlja ni u jednom smjeru. To joj omogućuje kretanje naprijed i natrag kroz uske hodnike bez zapinjanja, što je rijetkost u životinjskom svijetu.
Lice joj je zašiljeno, s ružičastim, osjetljivim rilcem, kojim istražuje tlo i otkriva plijen. Oči su joj vrlo male i gotovo zakržljale, a pokrivene su kožom jer joj vid nije važan – u vječnoj tami podzemlja, krtica se oslanja na osjet dodira i vibracija. Uši su također nevidljive izvana, smještene ispod kože kako bi spriječile ulazak zemlje u slušni kanal.
Najimpresivniji dio tijela su prednje šape – velike, lopataste, s izraženim kandžama, koje joj služe kao moćan alat za kopanje. Te su šape okrenute prema van, poput raširenih vesala, čime djeluju poput prirodnog rovokopača. Stražnje noge su znatno manje, ali dovoljno snažne da podrže kretanje kroz tunele.
Zahvaljujući ovim prilagodbama, krtica je pravi specijalist za podzemni život, gotovo nevidljiva iznad zemlje – ali izuzetno važna za tlo ispod nas.
🌱 Gdje i kako živi krtica?
Krtica cijeli život provodi skrivena ispod površine tla, u svojem podzemnom carstvu koje sama neumorno stvara. Njezina staništa su najčešće vlažna, rahla i bogata humusom – idealna za kopanje. Zato je nalazimo u vrtovima, livadama, oranima, parkovima i šumama, dok su suhi, pjeskoviti i kameniti tereni za nju neprikladni. Iako mnogi ljudi nikada ne vide krticu, njezina prisutnost lako se prepoznaje po malim hrpicama izbačene zemlje, poznatim kao krtičnjaci.
Pod zemljom, krtica gradi razgranatu mrežu hodnika – pravi labirint s više razina i namjena. Dublji dio, koji može dosezati i do pola metra ispod površine, čini glavni tunel. To je trajna struktura kojom se krtica koristi mjesecima, a ponekad čak i godinama. Bliže površini, u gornjih 10–20 cm tla, iskopava tunelske kanale za hranjenje – ondje traži gliste i druge beskralježnjake, a upravo ti hodnici najčešće rezultiraju stvaranjem krtičnjaka.
U skrovitijem dijelu svoje podzemne nastambe, krtica uređuje i gnijezdo, obloženo suhom travom, lišćem i korijenjem. Tamo se odmara i podiže mlade. Neke krtice čak imaju “špajzu”, u kojoj skladište žive, ali paralizirane gliste – zalihe za kasnije.
Unatoč tome što živi sama, njezin podzemni svijet stalno se širi i obnavlja. Krtica dnevno može iskopati i više od 20 metara novih hodnika, pa njezin životni prostor može doseći nekoliko stotina metara dužine – pravi podzemni grad u minijaturi.
🐛 Čime se hrani krtica?
Krtica je mesojed, i to prilično proždrljiv. Njezina prehrana uključuje:
- Gujavice (gliste) – glavna poslastica!
- Lišinke kukaca – osobito štetnika poput hrušta.
- Pauci, puževi i drugi beskralježnjaci.
Zanimljivo je da ne jede korijenje ni biljke, ali njezino kopanje može oštetiti korijenove sustave, što dovodi do štete u vrtovima.
🐣 Razmnožavanje krtice
Krtice su izraziti samotnjaci, pa se mužjak i ženka susreću isključivo tijekom sezone parenja, koja u pravilu počinje u ožujku ili travnju, kada se tlo zagrije i uvjeti postanu povoljniji. U to vrijeme mužjak napušta svoj teritorij i aktivno traži ženku, ponekad prelazeći i velike udaljenosti kroz podzemne hodnike.
Nakon uspješnog parenja, ženka prolazi kroz skotnost koja traje 4 do 5 tjedana, a zatim u udobnom gnijezdu obloženom suhim lišćem i travom okoti 2 do 7 mladunaca. Mladi krtice rađaju se slijepi, goli i potpuno bespomoćni, ali rastu vrlo brzo zahvaljujući bogatom majčinom mlijeku i toplini gnijezda.
Već nakon tri tjedna počinju otvarati oči, dobivaju krzno i sve više istražuju okolicu gnijezda. Do petog tjedna postaju potpuno samostalni – tada napuštaju majčinu jazbinu i kreću u potragu za vlastitim teritorijem, gdje će iskopati vlastite tunele i započeti novi, samostalni život pod zemljom.
Zanimljivo je da, unatoč kratkoj sezoni parenja, krtica može imati i do dva legla godišnje, ovisno o uvjetima staništa i dostupnosti hrane. Na taj način održava stabilnu populaciju, iako je iznimno teritorijalna i ne trpi druge krtice u svojoj blizini.
🚫 Problemi s krtičnjacima i kako ih riješiti
Krtičnjaci – male hrpice zemlje koje krtice izbacuju dok kopaju – mogu narušiti izgled travnjaka ili oštetiti biljke u vrtu.
Kako ih (ekološki) otjerati?
- Vibracije i buka – krtice ne vole vibracije. U zemlju se mogu staviti štapići s limenkama, stari radio uređaji ili specijalizirani vibro-stupovi.
- Neugodni mirisi – krtice izbjegavaju mirise češnjaka, ricinusovog ulja ili sirutke. Mogu se staviti u krtičnjake.
- Biljke koje ih odbijaju – neveni, ricinus i carev štap navodno djeluju kao prirodni repelenti.
- Žive zamke – moguće ih je uhvatiti i premjestiti u prirodnije stanište.
Važno: izbjegavajte otrove i nasilne metode jer su krtice zaštićene u nekim zemljama, a njihova uloga u tlu je korisna!
🌿 Je li krtica korisna? – Prirodni saveznik plodnog tla
Naravno – krtica je itekako korisna za tlo i vrtove, iako na prvi pogled djeluje kao napast zbog krtičnjaka.
Evo zašto je zapravo vrijedan saveznik vrtlara i poljoprivrednika:
🔄 Prirodni “plug” podzemlja – svojim kopanjem prozračuje tlo, razbija zbijene slojeve i poboljšava njegovu strukturu, što olakšava rast korijenja biljaka.
🌱 Potiče plodnost tla – miješanjem slojeva zemlje i unošenjem organske tvari s površine u dublje slojeve, doprinosi ravnoteži hranjivih tvari u tlu.
🐛 Prirodna kontrola štetnika – hrani se glavnim neprijateljima biljaka, poput ličinki hrušta, gusjenica, žičnjaka i puževa, pa smanjuje potrebu za pesticidima.
💧 Poboljšava odvodnju – njezini hodnici olakšavaju protok vode kroz tlo, čime smanjuju rizik od zadržavanja vlage i truljenja korijenja.
Iako mogu uzrokovati kozmetičke štete na travnjacima, krtice zapravo ne jedu biljke – i sve što rade ispod površine dugoročno koristi ekosustavu vrta. Umjesto da ih se uništava, preporučuje se nježno otjerivanje ili prihvaćanje suživota – jer krtica je tihi, neumorni vrtni saveznik.
🌟 Zanimljivosti o krtici
- Krtica može iskopati 20 metara tunela dnevno!
- Srce joj kuca i do 150 puta u minuti.
- Tijelo joj sadrži više mioglobina nego kod većine sisavaca, što joj omogućuje život u tlu s malo kisika.
- Gliste koje ulovi često pohranjuje u “špajzi” – paralizira ih i sprema za kasnije!
- Iako gotovo slijepa, ima vrhunski osjet njuha i vibracija – čime savršeno “vidi” u mraku.
Želite li saznati više o stanovnicima podzemlja, korisnim životinjama u vrtu ili biljkama koje pomažu u prirodnom suživotu? Nastavite pratiti PrirodaHrvatske.com – vaš izvor prirodnih čuda domaće flore i faune! 🌿
O autoru
