alergene biljke u prirodi

Alergene biljke u prirodi uzrokuju peludne alergije svakog proljeća i ljeta. Saznaj koje vrste drveća, trava i korova treba izbjegavati.

Priroda je prekrasna — ali zna i dobro zakihati! Mnoge biljke iz šuma, livada i čak gradskih drvoreda mogu izazvati sezonske alergije. U nastavku donosimo najčešće krivce peludne hunjavice i alergijskih reakcija na otvorenom – koje su to alergene biljke u prirodi.

Kako pelud djeluje na naše tijelo kod alergičara?

Kod osoba osjetljivih na pelud, imunosni sustav pogrešno prepoznaje peludna zrnca kao prijetnju. Kada ih udahnemo, tijelo reagira tako da oslobađa histamin i druge tvari koje uzrokuju simptome alergije. To uključuje:

  • kihanje,
  • začepljen ili curenje nosa,
  • suzenje i svrbež očiju,
  • kašalj, a ponekad i
  • otežano disanje.

Ova reakcija može biti vrlo intenzivna i iscrpljujuća, posebno tijekom visoke koncentracije peludi u zraku

🌳 Drveće – tiha prijetnja s visina

Neka stabla ispuštaju velike količine peludi rano u sezoni — ponekad već u siječnju ili veljači!

Najčešći alergeni:

  • Breza (Betula) – kraljica proljetne peludi, vrlo lagana i rasprostranjena
  • Lijeska (Corylus) – peludi već u veljači
  • Joha (Alnus), Jasen (Fraxinus), Grab (Carpinus)
  • Hrast i hrast crnika (Quercus) – cvatu u kasno proljeće
  • Topola, vrba, platana, Lipa, brijest, pitomi kesten, Orah
  • Borovi i čempresi – njihova pelud je veća i manje alergena, ali može iritirati oči i nos

🌾 Trave – nevidljivi napad iz livada

Od travnja do srpnja trave puštaju pelud koja leti desecima kilometara. U proljeće su najčešći uzročnici alergija u urbanim i ruralnim područjima.

➡️ Primjeri: livadna vlasulja, raž, zob, pšenica, kukuruz


🌿 Korovne biljke – sitne, ali opasne

Ove biljke često rastu uz ceste, polja, zapuštene vrtove i šikare. Njihov pelud može izazvati teške simptome, a sezona cvatnje traje do jeseni!

Glavni alergeni:

  • Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) – najpoznatiji jesenski alergen
  • Pelin (Artemisia vulgaris) – blizak rođak kamilice, ali puno neugodniji
  • Crkvina, Loboda (Chenopodium), Kiselica (Rumex)
  • Trputac (Plantago) – raste uz puteve, često izaziva blage simptome
  • Koprive (Urtica) – ne peludi snažno, ali može izazvati kontaktne alergije

🌳 Maslina (Olea europaea)

Iako je simbol Mediterana i često nas asocira na mir i dugovječnost, pelud masline jedan je od snažnijih prirodnih alergena. Sezona cvatnje obično traje od svibnja do lipnja, a najveće smetnje izaziva u priobalnim krajevima Dalmacije i Istre, gdje je i najzastupljenija.


⚠️ Kako se zaštititi?

🕗 Izbjegavaj prirodu rano ujutro i tijekom vjetrovitih dana
🧢 Nosi šešir i sunčane naočale
🚿 Nakon boravka vani – tuširanje i presvlačenje
📱 Prati peludne prognoze – posebno ako ideš na izlet!
💊 Ako si alergičar, uzimaj lijekove koje ti prepiše liječnik – antihistaminici, kapi za oči ili sprejevi za nos mogu značajno ublažiti simptome.

Cvatnja alergenih biljaka kroz godinu

Peludna sezona u Hrvatskoj traje gotovo cijele godine, a svako godišnje doba donosi novu skupinu alergena koji mogu izazvati neugodne simptome kod osjetljivih osoba. U nastavku donosimo pregled po mjesecima:

🌱 Siječanj

Zima ne znači predah – lijeska započinje sezonu peludi pojavom resica koje ispuštaju alergogena zrnca. Pridružuju joj se i borovi, čempresi, jasen, joha i topola, pa se kod alergičara već pojavljuju prvi simptomi.

🌳 Veljača

Joha postaje sve snažniji alergen, ali i dalje su prisutni lijeska i topola. Na sceni su i breza, čempres i jasen, čije peludi dodatno otežavaju svakodnevicu osjetljivima.

🌼 Ožujak

Joha i čempresi dominiraju, ali ne treba zaboraviti ni borove, brezu, grab, hrast i jasen. Aktiviraju se i koprive, a lijeska, topola i vrba i dalje otpuštaju pelud.

🌿 Travanj

Priroda buja – a s njom i alergije. Breza, grab, hrast, jasen, borovi, čempresi izazivaju najjače reakcije. Prisutni su i koprive, platane, topola, vrba, a i trave, lijeska i joha već ulaze u igru.

🌾 Svibanj

Trave preuzimaju glavnu ulogu – njihove peludi uzrokuju najviše problema. Na moru cvate maslina, a i dalje su prisutni koprive, borovi, hrast, breza, čempres, grab, jasen, pitomi kesten, platana i vrba.

☀️ Lipanj

Ambrozija se pojavljuje (još nije na vrhuncu), ali koprive su sada najjače. Prisutni su i borovi, čempres, jasen, joha, maslina, dok su pitomi kesten i trave umjereno jaki alergeni.

🔥 Srpanj

Koprive i dalje vladaju, a ambrozija i pelin jačaju. Prisutni su još čempres, borovi, masline, pitomi kesten i trave.

🌻 Kolovoz

Ambrozija postaje glavni uzročnik alergija, uz koprive, pelin, trave, borove i čemprese. Čak ni na obali više nije moguće izbjeći ambroziju – širi se svake godine.

🍂 Rujan

Ambrozija je i dalje dominantna, dok koprive lagano slabe. Prisutni su i dalje pelin, trave, borovi i čempresi.

🌬️ Listopad

Alergeni polako jenjavaju, no ambrozija, pelin, koprive, borovi, čempresi i trave i dalje mogu uzrokovati reakcije.

🌧️ Studeni

Ambrozija, borovi i čempresi ostaju jedini alergeni za najotpornije – pelud je rjeđa, ali i dalje prisutna.

❄️ Prosinac

Iznenađenje – iako zima, trave se ponovno pojavljuju, pridružujući se ambroziji, borovima i čempresima.


📌 Savjet: Ako patite od peludnih alergija, pravovremeno uzimajte terapiju, pratite peludne kalendare, i planirajte aktivnosti u skladu s mjesečnim rizicima.

🌸 Volimo prirodu – ali znajmo s njom pametan suživot

Prepoznavanjem najjačih alergena, možemo lakše planirati šetnje, izlete i aktivnosti na otvorenom bez neugodnih simptoma.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...