Patke su šarolike ptice močvarnog svijeta, a u Hrvatskoj obitava više vrsta – od plivarica do ronilica, selica i stanarica.
Ljuidima često vrlo simpatične i možda čak svakodnevne, patke su mnogo više od toga. One su vješti plivači, pažljivi roditelji, tihi čistači vodenih površina, i što je najvažnije – važni pokazatelji zdravlja vodenih ekosustava. U Hrvatskoj su nezaobilazan dio krajolika uz rijeke, jezera i močvare, a mnogi ih prepoznaju po razigranom ponašanju i glasnom kva-kva.
No znate li da se različite vrste hrane na posve različite načine? Ili da mnoge patke putuju tisuće kilometara svake godine kako bi prezimile kod nas? U ovom blogu zaronit ćemo u njihov šareni svijet i saznati sve o vrstama koje nastanjuju naše krajeve.
Građa i osobine
Patke pripadaju porodici patkovki (Anatidae), zajedno s gusakama i labudovima. Tijelo im je aerodinamično, široko i plosnato, a noge sa spljoštenim prstima povezanim kožicom čine ih odličnim plivačima. Njihov široki kljun nije samo simpatičan – to je pravi alat za filtriranje hrane iz vode, zahvaljujući rožnatim zupcima s unutarnje strane. Patka žličarka ima dug i širok kljun.
Patke su srednje velike ptica, a u njima ima razlike. Patka kržulja (Anas crecca) je najmanja patk a s mase mužjaka 360g dok je divlja patka mase 0.7–1.6 kg. Parka lastarka (Anas acuta) je elegantna, s dugačkim, ušiljenim repom repom.
Patke nisu samo izvrsni plivači, već su mnoge vrste i vrsni ronioci, sposobni zaroniti nekoliko metara duboko u potrazi za hranom. No osim života na vodi, patke su i iznenađujuće dobri letači – njihova snažna krila omogućuju im da prelaze velike udaljenosti tijekom seoba, često leteći u karakterističnim V-formacijama koje smanjuju otpor zraka. Neke vrste mogu u jednom dahu prijeći stotine kilometara, povezujući sjevernu Europu s Mediteranom, a njihov let je brz, precizan i izdržljiv, što ih čini pravim majstorima u zraku jednako kao i na vodi.
Kod mnogih vrsta mužjaci imaju šarenije perje od ženki, osobito u sezoni parenja. Mužjak divlje patke (anas ) ima prepoznatljivu metalik zelenu glavu, žusku bijelu ogrlicu, tamnija prs i sivkasta krla, dok je ženka smeđa s maskirnm prugama. To nije samo za ljepotu – sjajno perje koristi se u impresivnim plesovima udvaranja. Ženke pak često imaju neupadljivo, smećkasto perje, koje im pomaže pri skrivanju tijekom gniježđenja.
Općenito, patke su najčešće različitih boja. Krunata (Aythya fuligula) patka je crno-bijela, glavata patka (Aythya ferina) ima glavu jarko kestenjastu, kljun crnkast, krila siva, u patke njorke (Aythya nyroca) je cijelo ruho jarko kestenjasto. Patka gogoljica (Netta rufina) ima hrđastonarančastu glavu i koraljno crveni kljun. Patka kreketaljka (Anas strepera) i Patka pupčanica (Anas querquedula) jedine od mužjaka nisu baš šarene.
Pažnja, u pataka, a posebno roda Aythya mogući su hibridi s kombinacijama boja.
Mužjaci ljeti istovremeno mitare svoja letna pera pa tada ne mogu letjeti 3-4 tjedna. Da bi se zaštitili, dobijaju kriptično ruho slično ženkama s kojim se lakše uklapaju u okoliš. U to doba se i više skrivaju u vegetaciji, opreznije su itd.
Pročitajte više o mitarenju u ptica
Kako se hrane patke?
Prehrana patki ovisi o njihovoj morfologiji i ponašanju, a najvažnija podjela je na plivarice i ronilice.
Plivarice
Plivarice, kao što je divlja patka (Anas platyrhynchos), plivaju po površini i zaranjaju samo prednji dio tijela. One se hrane sjemenkama, vodenim biljkama, ličinkama, kukcima i drugim sitnim organizmima. Mogu ih se vidjeti kako, s repom u zraku, tragaju za hranom tik ispod površine. Plivarice su lakše pa polijeću s mjesta, bilo kopna ili vode.
Ronilice
Ronilice su prave podvodne istraživačice. One mogu zaroniti i do nekoliko metara duboko, tražeći mekušce, puževe, rakove, sitne ribe i podvodne biljke. Primjeri su crna patka (Aythya fuligula) i glavata patka (Aythya ferina). Njihova su tijela kompaktnija, a noge smještene više straga, što ih čini manje spretnima na kopnu, ali izvanrednima u vodi. Patke ronilice su u pravilu teže pa im za polijetanje treba zalet (trčanje) po vodi uz mahanje krila.
Gdje žive patke u Hrvatskoj?
Patke u Hrvatskoj su pravi primjer prilagodljivih ptica koje možemo susresti u gotovo svim krajevima – od nizinske Panonske Hrvatske pa sve do razvedene i kamenite obale Jadrana. Njihova rasprostranjenost obuhvaća cijelu zemlju, a posebno su prisutne na područjima bogatim vodom i vodenim vegetacijama.
Najveći broj vrsta pataka u Hrvatskoj vezan je uz slatkovodna staništa. To uključuje:
- Rijeke poput Save, Drave, Dunava, Kupe, Mure i Neretve,
- Prirodna i umjetna jezera poput Vranskog jezera (kod Pakoštana i kod Crne Mlake), Peruće, Šoderice i drugih,
- Močvare i poplavna područja – Kopački rit, Lonjsko polje, Crna Mlaka i delta Neretve,
- Lokve, bare i ribnjaci, pa čak i veće kanale i vodene jarke – sve to može poslužiti kao dom patkama, posebno tijekom gniježđenja i hranjenja.
Ova staništa pružaju obilje hrane, skrivene kutke za gniježđenje i zaklon od predatora. Posebno su važna za gnijezdarice kao što su divlja patka (Anas platyrhynchos), ali i za mnoge selice i zimujuće vrste.
🌊 A patke na moru?
Iako su slatkovodna staništa najčešća, neke vrste pataka su specijalizirane za morska staništa i češće ih se viđa uz obalu Jadrana, osobito zimi. Među takvima su:
- Gavka (Molateria mollissima)– crna ronilica, često daleko od obale,
- Kulašica (Melanitta fusca)– elegantna zimska gošća,
- Ronac (Mergus menganser, M. serrator, i druge vrste) – patke koje rone u potrazi za hranom na dubljim vodama.
Te vrste najčešće viđamo zimi, kada se iz sjevernijih krajeva Europe spuštaju prema Jadranu gdje je klima blaža, a more bogato hranom.
Selidbe
Mnoge vrste patki imaju impresivne selidbene rute. Neke vrste poput patke lastarke i pupčanice idu Afrike južno od Sahela, druge do sjevera Afrike ili juga Europe.
Tijekom jeseni tisuće pataka sa sjevera Europe slijeću u Hrvatsku kako bi ovdje odmorile i nahranile nekoliko dana. To su patke preletnice. Poznata je patka njorka koja slijeće na Crnu Mlaku, ponekad i preko 6000 jedinki, što je čak trećina europske populacije. U proljeće je pak Hrvatska odmorište patkama koje se vraćaju na sjever, a dio ostaje i gnijezdi se kod nas.
Gniježđenje
Patke gnijezda obično grade na tlu, pažljivo ih skrivajući među gustom vegetacijom, grmljem ili visokom travom kako bi zaštitile jaja od predatora. Ponekad biraju čak i neobična mjesta poput šupljih panjeva ili gustih živica, a rijetko i napuštena gnijezda drugih ptica. Odabrano mjesto mora biti tiho, skrovito i blizu vode, kako bi mladi imali siguran put do prvog plivanja.
Gnijezdo je najčešće jednostavna udubina obložena suhim biljem i mekanim perjem koje ženka iščupa sa svog trbuha, stvarajući toplu i zaštićenu kolijevku za potomke. U prosjeku, ženka polaže 4 do 12 jaja, ovisno o vrsti i uvjetima staništa. Jaja su svijetle boje – bijela, bež ili lagano plavkasta, što pomaže da ostanu neupadljiva u prirodnom okruženju.
Inkubacija traje otprilike tri tjedna, tijekom kojih ženka predano čuva jaja, rijetko napuštajući gnijezdo osim u potrazi za kratkim obrokom. Tijekom ovog razdoblja, očevi kod mnogih vrsta prestaju sudjelovati u brizi za potomstvo, ostavljajući sav teret zaštite ženki.
Patkići su prekocialni – čim se izlegnu, već su prekriveni paperjem, vide i mogu samostalno hodati i plivati. Već nekoliko sati nakon izlijeganja, kreću za majkom prema najbližem izvoru vode, gdje započinju svoj život pun izazova. Iako su fizički sposobni za osnovno preživljavanje, patkići su još uvijek izuzetno ranjivi na predatore poput čaplji, lisica, grabežljivih ptica i čak velikih riba, ali i na nagla pogoršanja vremenskih uvjeta kao što su hladnoća i jaki pljuskovi.
Majka ih vodi, pazi i okuplja na sigurnom, a patkići brzo uče osnovne vještine poput traženja hrane i skrivanja u slučaju opasnosti. Unatoč majčinoj zaštiti, samo manji dio legla preživi do odrasle dobi, što je prirodan način održavanja ravnoteže u ekosustavu.
Zimovanja patki u Hrvatskoj
Tijekom hladnih zimskih mjeseci, velika jata patki iz sjevernijih dijelova Europe sele prema Hrvatskoj, bježeći od zaleđenih jezera, rijeka i močvara. Naše blage zime i nezaleđene vodene površine, osobito u obalnom području, pružaju im idealna utočišta.
Najveće koncentracije patki zimi mogu se vidjeti na močvarnim područjima uz Dravu, Savu i Dunav, kao i na obalnim lagunama i jezerima poput Vranskog jezera i delte Neretve. Patke ovdje pronalaze obilje hrane i sigurnost, a mnoge vrste, uključujući kržulje, gluhare i patke zviždare, redovito se zadržavaju sve do ranog proljeća. Ova sezonska migracija čini Hrvatsku važnim zimovalištem za brojne ptice močvarice.
Koje vrste patki žive u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se redovito može susresti dvadesetak vrsta patki, od kojih su neke česte i gnjezdarice, a druge rijetke ili sezonske. Evo nekoliko najpoznatijih:
- Divlja patka (Anas platyrhynchos) – najpoznatija, najbrojnija i najrasprostranjenija vrsta patke, nalazimo ju u različitim stanuštima. Gnjezdarica je, preletnica i zimovalica.
- Glavata patka (Aythya ferina) – ronilica šarenog perja, također je česta vrsta, gnjezdarica, preletnica i zimovalica.
- Krunata patka (Aythya fuligula) – prepoznatljiva po pramenovima na glavi, redovita je preletnica i zimovalica, a od kraja 20 stoljeća i gnjezdarica u SZ Hrvatskoj.
- Patka njorka (Aythya nyroca) – redovita je gnjezdarica (1000-2000 parova), brojna preletnica te neredovita zimovalica.
- Patka zviždara (Anas penelope) – ime dobila po specifičnom zvižduku, preletnica je i zimovalica
- Patka kreketaljka (Anas strepera) – malobrojna je gnjezdarica ribnjaka i riječnih rukavaca, te preletnica i zimovalica.
- Kržulja (Anas crecca) – najmanja patka Europe, redovita preletnica i zimovalica.
- Patka lastarka (Anas acuta) – to je elegantna patka koja se do kraja 20 stoljeća gnijezdila u Kopačkom ritu, no više ne. Brojna je preletnica i malobrojna zimovalica.
- Patka pupčanica (Anas querquedula) – U Hrvatskoj je gnjezdarica i preletnica, malobrojna zimovalica.
- Patka crninka (Aythya marila) – Slična je krunatoj patki, malobrojna je i neredovita preletnica i zimovalica.
- Patka žličarka (Anas clypeata) – Ova robusna patka jakog kljuna je neredovita i malobrojna preletnica i zimovalica.
- Patka batoglavica (Bucephala clangula) – Ova patka velike oble glave malobrojna je zimovalica.
- Patka gogoljica (Netta rufina) – Ova šarena patka malobrojna je i neredovita preletnica i zimovalica.
Lov na patke
Patke su i divljač, te se tradicionalno love u Hrvatskoj. Lovna sezona traje uglavnom od rane jeseni do zime, kada je najveći broj selica prisutan. Lovci koriste čeke, mamce i pse retrivere, a lov se odvija prema zakonski definiranim kvotama i vrstama.
Neke vrste, osobito ugrožene, strogo su zaštićene. Odgovorno lovstvo i očuvanje staništa ključni su za očuvanje populacija i ravnoteže u prirodi.
Zaključak
Patke su mnogo više od simpatičnih stanovnica obližnjih bara. One su važan dio prirodnog svijeta, čuvarice močvarnih ekosustava, i podsjetnik na važnost očuvanja biološke raznolikosti. Sljedeći put kad čujete njihovo kva-kva, možda ćete ih gledati drugim očima – kao nevjerojatne ptice koje povezuju kontinente, vode i ljude.
O autoru
