Livadna kadulja (Salvia pratensis), poznata i kao divlja kadulja je višegodišnja, zeljasta i aromatična biljka iz porodice usnjača (Lamiaceae).
Samoniklo raste na osunčanim plohama; livadama, obroncima, pašnjacima te rubovima šuma. Nalazimo ju gotovo u cijeloj Hrvatskoj. Naraste od 30 – 70 cm u visinu. Cvjetovi i listovi ugodnog su mirisa zbog izlučivanja eteričnih ulja.
Korijen je vretenastog oblika, dubok čak do 80 cm i odrvenjeli u višegodišnjih jedinki. Stabljika je četverobridna, šuplja, dlakava cijelom površinom, u gornjem dijelu obično razgranata i na njoj su lako uočljivi žljebovi. Na stabljici postoje dvije vrste listova. Prizemni listovi čine rozetu, tamnozelene su boje i naborani. Rubovi plojki su nazubljeni ili narovašeni. Plojke su ovalnog oblika; baze srcoliko urezane, vrhovi uglavnom šiljasti ili zaobljeni. Plojke listova su dlakave kao i stabljika. Listovi duž stabljike su puno manji, sjedeći ili na kratkim peteljkama.
Pojedinačni cvjetovi su plavih ili ljubičastih latica. Čaška se sastoji od 5 sraslih lapova od kojih svaki završava s dugim šiljastim vrhom. Pet latica vjenčića formiraju gornju (2) i donju (3) usnu. Unutar ocvjeća su smješteni nektariji, 4 prašnika (2+2) i tučak s plodnicom od dva plodna lista. Gornja je usna široka, srpastog oblika. Prašnici su dugi koliko i gornja usna, a tučak je duži pa njuška tučka strši van ispod gornje usne. Kada kukac ulazi u cvijet tražeći nektar, izaziva zglobno pomicanje prašnika te istresanje sadržaja prašnika na svoja dlakava leđa. Odlazeći u sljedeći cvijet, njuška tučka tare o leđa kukca i pokupi peludna zrnca. Biljka cvate od svibnja do kolovoza. Plod je suhi kalavac. Osim spolnog načina razmnožavanja livadnu kadulju moguće je razmnožavati i vegetativno.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Listovi i cvjetovi kako livadne kadulje tako i ostalih vrsta roda Salvia se upotrebljavaju u svrhu liječenja ljudi. Destilacijom suhih listova livadne kadulje dobiva se ulje. Suhi listovi se upotrebljavaju za pravljenje čaja koji se koristi u liječenju upala dišnih putova. Osim već spomenutog eteričnog ulja, livadna kadulja sadrži i brojne druge bioaktivne tvari.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
