Foto: Kapo Senad
Oštrulja (Aulopyge huegelli) jedini je predstavnik svoga roda na svijetu te je endem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako je vrlo zanimljivog životnog stila, o njoj se vrlo malo zna, a populacije su ugrožene pregradnjom i regulacijama rijeka.
Već na prvi pogled uočava se uska i jako zašiljena glava. Usta su joj mala i potkovasta, s četiri brčića. Žućkastosive je boje s crnosmeđim mrljama i točkama na bokovima i leđima. Naraste do 20 cm. Naziv oštrulja ili oštrulj nije dobila od glave već od istaknute tvrde bodlje s nazubljenim unutarnjim rubom u leđnoj peraji. Bočna joj je pruga neobično valovita.
Oštrulja živi u našim krškim vodama Cetine, Krke, Čikole i Zrmanje. Česta je i u ponornicama, posebice u poljima u kršu Bosne i Hercegovine (Duvanjsko, Livanjsko i Glamočko polje). To su rijeke koje ili presušuju ili poniru, pa se oštrulje zimi i za suše u toplijem dijelu godine sele u mračno podzemlje. Tijelo je oštrulje gotovo uvijek golo, bez ljusaka, što je česta prilagodba podzemnom načinu života. Malo se zna o životu tih riba za to vrijeme.
U proljeće se vraćaju na svjetlo dana. Podnosi smanjenu koncentraciju kisika, ali i nedostatak hrane. To sve pokazuje prilagodljivost promjenjivim životnim uvjetima koji vladaju u rječicama u kojima dolazi. Oštrulje žive u jatima, a hrane se planktonom, algama i ostalim obraštajem na biljkama te beskralježnjacima, posebno ličinkama vodenih kukaca. Gutaju plijen s pomoću četiri ždrijelna zuba.
Sezona parenja počinje u proljeće, za visokog vodostaja. Mužjak tada posvijetli, ali dobije tamnije mrlje. Stalno pliva uz ženku dok ona traži mjesto za odlaganje jaja u plitkoj vodi pri temperaturi 13 – 17 ºC. Ženka u to vrijeme ima posebnu cjevčicu za odlaganje jaja, sraslu s prvom šipčicom podrepne peraje. Dok ih mužjak oplođuje, ona nekoliko tisuća jaja odlaže u pukotine između stijena te korijenja biljaka. Ličinke su bezbojne i kad se izvale, dugačke su 6,5 mm.
Iako je male komercijalne vrijednosti, oštrulja je cijenjena kao lokalna delikatesa. Kao što piše u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske, od svih naših riba oštrulja je jedna od naših najvećih vrijednosti i valja ju zaštititi osnivanjem ihtioloških parkova u kojima živi.
O autoru
