Vidra je skroviti stanovnik voda za kojeg najčešće znamo da je prisutan po otiscima šapa u mokrom blatu.
Vidra je dugačka od 60 cm do gotovo 1 m, teška 7 – 12 kg. To je smeđa životinja s leđne strane, a krem boje s trbušne. Njezino vitko, ali mišićavo tijelo građeno je za aktivan život u vodi. Rep je mišićav i služi kao kormilo, dok pliva ili roni snažnim i kratkim nogama s plivajućim kožicama između prstiju. Vrlo je okretna te lagano mijenja smjer, a može zaroniti na dvije minute. Dvoslojno joj je krzno toplinski izolator od hladne vode, a vidra ga premazuje izlučevinama tako da voda ne probija kroz njega i hladi kožu.
Uz dobro razvijena osjetila vida, sluha i njuha u mutnoj se vodi služi i osjetnim brkovima kojima “ispipava” teren. Izvrstan je lovac na ribu i ostale životinje u vodi poput rakova, žaba, ptica, odnosno svega što može uloviti. Često zna natjerati ribu u uzak prostor i onda ju lagano loviti. Potom plijen kida snažnim čeljustima s oštrim zubima. Najčešće lovi noću.
Često zna mijenjati životni prostor i prijeći veće udaljenosti od jedne do druge vode. Nije joj problem hodati unatoč kratkim nogama. Mužjaci žive samotnjački te održavaju velik teritorij, čak i do 40 km, ovisno o količini hrane. Označavaju ga izmetom. Teritorij im se preklapa s nekoliko teritorija ženki s mladuncima. Ne postoji posebna sezona parenja. Kad su ženke spremne, mužjak ih obilazi te se pare. Mužjak od tada ne sudjeluje u podizanju mladunaca.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Ženka kopa nastambu najčešće među korijenjem drveća i nakon dva mjeseca u njoj koti 2 – 3 mladunca, a obično ima još nekoliko nastambi za odmor i skrivanje. Mladunci su u prvih šest tjedana bespomoćni, a majka ih dolazi hraniti. Sa 12 tjedana uče plivati, u početku nevoljko ulazeći u vodu, a majka im pomaže gurajući ih. Ukupno ostaju s roditeljem 12 mjeseci.
Vidra je bila i još je žrtva onečišćenja voda i uništavanja prirodnih staništa regulacijama rijeka i izgradnjom brana, pa je nestala s brojnih europskih rijeka. Sada se djelomično oporavlja. U Hrvatskoj u crnomorskom slijevu živi od 1150 do 1400 jedinki, a u jadranskom stotinjak.
O autoru
